Danska pivara zaposlila virtuelne kolege - asistente sa veštačkom inteligencijom

Imaju imena, lica i mejl adrese, ali postoje samo u digitalnom svetu – pet novih članova tima u danskoj pivari „Rojal Junibru“ predstavljaju novu eru u korišćenju veštačke inteligencije na radnom mestu. Uprava kompanije ovu promenu vidi kao ključni korak ka potpunijem iskorišćavanju potencijala zaposlenih.
„Ono u čemu smo mi kao ljudi dobri jeste kreativnost, empatija i poznavanje naših kupaca“, izjavila je direktorka marketinga Mišala Svane. „Radom sa digitalnim kolegama, naši zaposleni dobijaju podršku u obavljanju rutinskih zadataka i u pronalaženju informacija.“
U saradnji s danskom kompanijom „Manifold AI“, tim je pojačan sa pet AI kolega: stručnjakom za brendove KondiKajem, analitičarkom tržišta Atenom, Prometejem koji obrađuje prodajne podatke, somelijerom Mollerom specijalizovanim za uparivanje hrane i piva, i trgovinskom savetnicom Elom.
U početku su funkcionisali bez imena, ali sada svih petoro ima i virtuelne biografije, menjaju odeću i svakodnevno komuniciraju sa kolegama putem četa i mejla. Imaju čak i „fotografije“ – trojica muškaraca i dve žene, svi atraktivnog izgleda i u formi.
„Kada smo dodali fotografiju uz agenta sa veštačkom inteligencijom, korišćenje i angažovanje su porasli četiri puta“, ispričala je Svane.
Takođe navodi da ljudski zaposleni nisu pokazali strah u prihvatanju svojih digitalnih kolega.
Jan Damsgor, profesor digitalnih transformacija na Visokoj poslovnoj školi u Kopenhagenu, objašnjava da su AI radnici često osmišljeni kao „personae“ – kako bi ljudima bilo prijatnije da komuniciraju s njima.
„Kreirani su da rešavaju konkretne zadatke“, navodi Damsgor.
U „Rojal Junibru“, drugoj najvećoj danskoj pivari, Karin Jorgensen, koja vodi tim za prikupljanje i analizu podataka, svakodnevno komunicira sa Atenom, svojom „partnerkom za analizu tržišta“.
Trenutno istražuje bezalkoholna piva, a Atena je putem Microsoft Teams-a vodi kroz već pripremljene izveštaje i preglede tržišta.
„Ranije smo dobijali pregršt mejlova. Morali smo da pretražujemo stare izveštaje i povezujemo informacije. Sada radimo znatno brže i efikasnije“, kaže Jorgensen.
Dodatna prednost, prema njenim rečima, jeste što se analiza i poređenje podataka sada čuvaju unutar firme, što povećava njihovu vrednost i doprinosi boljoj organizaciji rada.
Jorgensen veruje da će u budućnosti Atena moći da učestvuje i na sastancima.
Ipak, menadžerka Lise Knuppert Hordam upozorava da zaposleni ne smeju izgubiti kritičko razmišljanje: „Morate biti obazrivi prema svemu što KondiKaj predloži – on je ipak samo mašina.“
„Sve što on kaže temelji se na podacima koje smo mu dali. Te informacije imaju vrednost, ali im je potreban ljudski dodir i kreativno razmišljanje“, naglašava ona.
Za Mišalu Svane, razvoj ovih digitalnih kolega nije samo tehnološki napredak, već i temelj za stvaranje hibridnog tima ljudi i veštačke inteligencije koji sarađuju bez prepreka.
A šta ako dođe do nesporazuma između čoveka i mašine?
Ipak, svaka nova tehnologija donosi i određene rizike, smatra profesor Damsgor. U ovom slučaju, postavlja se pitanje šta se dešava kada vaš najbliži saradnik nije čovek, već AI sistem? Kako rešiti sukob između zaposlenog i digitalnog kolege?
„O tome još znamo vrlo malo“, kaže Damsgor, uz nadu da će odgovori doći s daljim razvojem tehnologije.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare