Gosti N1 o Tviteru: Da li je Mask označio kraj sage ili je ona tek počela

SciTech 13. dec 202221:54 17 komentara
Frederic J. BROWN, Constanza HEVIA / AFP

Istraživačica "Share" fondacije Mila Bajić, klinički psiholog Goran Tomin i ekonomista Slobodan Tasić bili su gosti emisije "Da razumemo", čija je tema bila društvena mreža Tviter, i šta se to promenilo za korisnike nakon što je kupio Ilon Mask. Podsetimo, kad je pre nekoliko nedelja Ilon Mask kupio Tviter za 44 milijarde dolara, mediji su rekli da je "kraj sage". Da li su bili u pravu, ili je Saga tek počela? Saga koja je počela tvitom: "Ptičica je slobodna", a pre nekoliko dana dobila je nastavak - saopšteno je da Tviter radi na ažuriranju softvera koji će pokazati status naloga korisnika, tako da će svaki korisnik jasno znati da li je izopšten, kao i na koji način može da se uloži žalba.

„Ono što će se promeniti kupovinom Tvitera sve nas zanima. To je saga koja traje mesecima, počelo je početkom godine, i mesec i po dana nakon što se dogodila kupovina, mi se i dalje nalazimo u nekom prostoru u kome ne znamo šta se dešava i koji su planovi? Ja bih rekla da sve što se dešava u Tviteru do sad ukazuje na totalno bezvlašće, ne znamo ko je za šta zadužen“, kazala je Bajić i dodala da Tviter nije jedina kompanija u kojoj se deli veliki broj otkaza.

Povezane vesti

Dodaje da su otkazi u kompanijama kao što je Tviter indikator da nešto nije u redu i da nešto – ne valja.

„Mask je rekao da će svi nalozi koji su bili banovani biti vraćeni, a onda je počeo da priča o slobodi govora. Međutim, kada su njega krenuli da troluju, ti nalozi su počeli da nestaju“, podseća Bajić, uz konstataciju da ne vidimo da od njegovog dolaska na čelo kompanije ovoj društvenoj mreži situacija bilo šta „ide na bolje“.

Konstatuje da je od njegovog dolaska govor mržnje porastao, da su nalozi koji su bili sklonjeni sada vraćeni, kao i da je interakcija sa onima koji su bili banovani opasna.

Ocenila je da se se Mask predstavlja kao spasitelj, ali da nije pokazao nikakav konkretni plan za poboljšanje Tvitera.

Goran Tomin navodi da pitanje slobode oduvek izazivalo polemiku, kao i da je „sloboda uvek ograničena – slobodom drugog“.

„Zato je i problem veći stepen agresije, govora mržnje i diskriminacije tamo gde ima mogućnosti za bilo kakvom anonimnošću“, kaže Tomin i pravi poređenje sa maskenbalom, odnosno – „kada  se ljudi maskiraju , osećaju se komotnije, slobodnije i mogu više gluposti da prave“.

Dodaje da „svako od nas ima nešto zaključano u sebi, pa kada se zarati počnemo da iznenađujemo jedni druge“.

„Svi imamo nešto to, samo je pitanje na koji način će izaći i u kojoj meri. Da li ćemo moći to da iskontrolišemo, ili će morati neko spolja to da kontroliše“, kazao je Tomin.

U vezi sa mogućnošću da Ilon Mask bude onaj koji će odlučivati i moderisati sve što se tiče Tvitera i sadržaja na njemu, Mila Bajić kaže da to nije najbolja solucija.

„Meni je taj primer najslikovitiji, da on (Mask) dolazi sa punim ustima priča da svi mogu da kažu šta god žele, da je sve dostupno i dozvoljeno, i istog trenutka kada je njegov lik i delo u pitanju, i kada ljudi kreću njega da troluju – to automatski ne nailazi na tu vrstu otvorenosti i slobodoumlja koje on propagira sve vreme, i ti nalozi kreću da nestaju. To pokazuje da možemo da zaključimo da je njemu mnogo bitnije to kakav će on da ispadne i kakva je reakcija prema njemu, a nije bitna kakva je reakcija prema drugim ljudima“, kazala je Bajić.

Podsetila je i da je Mask koristio Tviter za kampanju za Republikansku partiju na izborima, dok na drugim društvenim mrežama ne postoje lideri kompanija koji su toliko vidljivi, navodeći Marka Zakenberga, tvorca Fejsbuka, kao primer.

Tanjug/AP Photo/Gregory Bull, File

Tomin ocenjuje da harizma koju ima Ilon Mask može biti opasna, jer „ne treba biti naivan da neko ulaže desetine milijardi dolara u to da bi omogućio ljudima da budu slobodni“.

„To bajkovito zvuči, bajkovit je pojam, a znači ogromnu moć, političku, društvenu i svu drugu u toj društvenoj mreži“, istakao je gost N1.

Sagovornici su ocenili da su društveni mreže uticajne u svakom kraju planete, kao i da se gomila informacija prvo pojavljuje na njima.

Tomin je upozorio da društvene mreže imaju i loše uticaje na korisnike, navodeći da „što smo više na društvenim mrežama, to smo zapravo usamljeniji i to je neminovno“.

„To ćete videti ako ako se malo bolje zagledate u bilo kog pojedinca. I obrnuto. To je kao ona zmija koja jede svoj rep. Jedan  problem hrani drugi. Mnogo ste na društvenim mrežama, a taj kontakt nije zamena za međuljudski kontakt. Postajete sve usamljeniji, i onda tu usamljenost lečite tako što odlazite na društvene mreže, verujući da ste u neko0m kontaktu, a zapravo niste“, istakao je Tomin.

On doživljava Tviter kao „toksičnu mrežu“ i naglašava da nikada neće imati nalog na njoj. Slično mišljenje ima i za Tik-tok društvenu mrežu.

REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo/File Photo

Tasić: Mask sprovodi perestrojku i glasnost

Ekonomista Slaviša Tasić je rekao da Ilon Mask ovih dana sprovodi „perestrojku i glasnost“ u ovoj kompaniji.

„Perestrojka je bila ekonomska reforma, i ona u poslovnom smislu reformiše i restruktuira Tviter. U političkom smislu ga takođe menja, jer od njega želi da napravi platformu koja je otvorenija za sve… On misli da od Tvitera može da se napravi nešto što je otvorenije i da će ta otvorenost doneti bolje ekonomske rezultate“, naveo je Tasić.

Objašnjava da Tviter može da i u budućnosti zarađuje od oglasa i da je veoma uticajan medij, ali da neprestano pravi gubitke.

„Tviter je od poslednjih 10 godina u osam pravio gubitke. Gubi oko četiri miliona dolara dnevno. Gubi, a koriste ga svi, i najbogatiji ljudi na svetu, svi predsednici važnih država, kao i sve korporacije. A istovremeno ne umeju da zarade. Mask je u međuvremenu našao neki prostor, to će biti verovatno od prodaje oglasa, kao i od sistema pretplate“, rekao je Tasić.

Ukazuje da je troškove pokušao da smanji otpuštanjem velikog broja ljudi, kao i da je stopirao brojne investicije unutar kompanije. Međutim, to su uradile i brojne druge IT firme.

„Niko nije otpustio kao dve trećine ljudi kao što je Mask, on je najdrastičniji primer, ali ako gledamo cene akcija i razne druge parametre, praktično cela Silikonska dolina i sve druge tehnologije, taj optimizam je jako splasnuo. Ima manje para i to se osetilo u tom sektoru“, rekao je Tasić.

N1

Komentarišući odbijanje korisnika da plaćaju „plavi bedž“ osam dolara, on je rekao da su korisnici više „bili uvređeni“ tim potezom, nego što nisu imali novca da plate verifikaciju.

„Nije toliko do tih osam dolara, koliko je do principa“, napomenuo je Tasić.

Odgovarajući na konstataciju da je sve veći broj primera internet nasilja, Tomin je rekao da je to jedna od posledica mogućnosti da korisnici budu anonimni, kao i da mogu da pišu skoro sve što god požele, a da ne postoji gotovo nikakva odgovornost.

„Edukacija i poverenje su ključni. Edukacija na nivou porodice, gde može sa mamom i tatom da se popriča. Drugo je na nivou škole“, kaže Tomin.

Mila Bajić ukazuje na veoma lošu zakonsku uređenost u oblasti internet nasilja, i slaže se da nedostaje edukacija mladih.

„Fali nam institucionalna edukacija, fali da ljudi u okviru škola prepoznaju kako da pristupe tome i šta da uradimo ako primetimo da neko trpi internet nasilje? Mi u okviru ministarstva nemamo dovoljno kompetentnog kadra koji može da razume promene koje se dešavaju na dnevnom nivou“, navela je Bajić i zaključila da se u EU potpuno drugačije pristupa problemu nasilja i da se drugačije reaguje.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare