Oglas

Japanski autori anime ne strahuju od veštačke inteligencije?

author
DW/Nenad Krajcer
21. maj. 2025. 09:25
gilbi, Shutterstock AI
Shutterstock AI

U Japanu je legalno da se autorski zaštićen sadržaj koristi za uvežbavanje modela veštačke inteligencije. Japanski umetnici su zabrinuti za budućnost, ali kultura te zemlje olakšava prihvatanje veštačke inteligencije.

Oglas

Kada je uz pomoć veštačke inteligencije objavljen filter Gibli (Ghibli), koji je fotografije digitalno transformisao u stilu anime i čiji je autor jedan od osnivača Studija Gibli, Hajao Mijazaki, to je izazvalo debatu o autorskim pravima umetnika, prenosi DW.

Studio Gibli nije direktno reagovao, ali je u javnosti još 2016. odjeknuo intervju sa Mijazakijem. On je rekao da oseća „veliku odvratnost“ prema sadržajima koje generiše veštačka inteligencija i nazvao ih je „uvredom za sam život“. To, međutim, nije sprečilo Japan da i dalje razvija veštačku inteligenciju.

Japanski zakon o autorskim pravima promenjen je 2019. On se uglavnom tumači tako da je dozvoljeno korišćenje materijala zaštićenog autorskim pravima za treniranje alata veštačke inteligencije i to bez dozvole autora. Zakon je velikodušniji od onog u Sjedinjenim Državama ili Evropskoj uniji i namera mu je da privuče investitore u oblast razvoja veštačke inteligencije.

Oglas

Mnogi u Japan su zabrinuti zbog takvog razvoja događaja. Prema anketi koju je među skoro 27.000 ljudi iz kreativne industrije 2023. sproveo Arts Workers Japan, čak 94 odsto japanskih umetnika zabrinuto je zbog toga što veštačka inteligencija može da povredi njihova autorska prava.

Japanska Agencija za kulturne poslove otvorila je diskusiju za javnost i prošle godine precizirala da liberalna regulativa nije primenjiva ako primena autorski zaštićenih dela „neprimereno nanosi štetu interesima nosioca autorskih prava“.

Ipak, svaka borba za autorska prava u međuvremenu je pravi izazov. Čak i kada bi zakonodavac došao do zaključka da primena autorski zaštićenih sadržaja za treniranje alata veštačke inteligencije nije ispravna, tim pristupom bi bili pogođeni svi. Čarli Fink, profesor za filmsku veštačku inteligenciju na kalifornijskom Univerzitetu Čapman, kaže: „Pitanje je, dakle, ako je zločin dovoljno velik, kako bi se onda počelo sa otklanjanjem štete?“

Oglas

Industrija anime-filmova i nedostatak radne snage

Japan ima marketinšku strategiju poznatu pod nazivom „Cool Japan“ prema kojoj je i anime deo jedinstvene kulturne produkcije namenjene izvozu. Prema podacima Asocijacije japanske animacije, međunarodni bum je 2023. doveo do rekordne produkcije od 300 televizijskih naslova.

A veštačka inteligencija već je deo produkcionog miksa. Anime „Bliznakinje Hinahima“ (Twins Hinahima) prvi je studijski projekat potpuno proizveden uz podršku veštačke inteligencije marta ove godine. Kratki klip „Pas i dečak“ (Dog & The Boy), je za Netfliks Japan urađen još 2023. tako što je veštačka inteligencija naslikala pozadinu.

U branši trenutno vlada kriza radne snage zbog neprivlačnih uslova rada. Izveštaj strukovnih udruženja iz 2024. pokazuje da su zaposleni preopterećeni i slabo plaćeni – po satu ih plaćaju manje od uobičajenog minimalnog honorara. Zato bi upotreba veštačke inteligencije mogla da izgleda kao rešenje.

Oglas

Roland Kelts, gostujući profesor tokijskog Vaseda univerziteta u Školi kulture, medija i društva, kaže: „Broj stanovnika se smanjuje, pa nema mnogo mladih umetnika, a i njima plaćaju malo za težak posao“, kaže on za DW.

Produkcioni studio K&K Design već upotrebljava i veštačku inteligenciju u radu, primenjujući alat Stable Diffusion. Zamenik direktora Hiroši Kavakami kaže da taj alat pomaže u proizvođenju boje, čišćenju pozadine, pretvaranju fotografija u video i štedi puno vremena i truda. On navodi primer da je anime-klip od pet sekundi razrađivan ručno nedelju dana, a sada može da nastane za svega jedan dan, tako što se dva crteža memorišu u program veštačke inteligencije.

Oko 60 odsto umetnika u Japanu strahuju za svoja radna mesta. Ipak, Kavakami kaže da je veštačka inteligencija tek „podrška“ i da ne može da zameni ljude u oblastima vizuelnog rasuđivanja – i kreativnog razmišljanja.

Kultura koja pozdravlja tehnologiju

Kelts kaže da studiji proizvode anime-projekte za noćne televizijske programe, a veštačka inteligencija može da pomogne u proizvodnji takvih sadržaja. On ne smatra da će to ugroziti kreativnost u Japanu, te objašnjava da Japanci ne vide kao opasnost mogućnost da će veštačka inteligencija za nekoliko godina sama proizvesti novu verziju omiljenog animiranog filma.

Oglas

„U šintu [japanskoj nacionalnoj religiji] sve stvari imaju 'Kami', odnosno duha... Japanci se dakle manje boje tih ideja – robotike, veštačke inteligencije, tehnologije – jer je tehnologija isprepletena s prirodom“. Naposletku, prvi anime-junak se zvao Astro Boy – pola dečak, a pola robot.

Remetilačka inovacija kao šansa

Kanadski nezavisni filmski stvaralac Tejlor Nikson-Smit pisao je o uticaju veštačke inteligencije na filmsku industriju. On kaže da upotrebljava ChatGPT da bi sastavio spisak zadataka u pripremi snimanja, za konsolidovanje istraživačkih priprema i za sastavljanje ugovora. On dodaje da najveći broj zadataka ipak još uvek mogu da obave samo ljudi: „Potreban ti je kostimograf, čovek koji će otići u kupovinu, šnajderke koje kroje odeću tako da odgovara glumcima“, kaže on za DW.

Čarli Fink smatra da će primena veštačke inteligencije „dovesti do novog zlatnog doba Holivuda“. On smatra da će to doba biti „istinski demokratizovano jer će jedna osoba moći da proizvede film za nekoliko hiljada dolara“. Taj stručnjak smatra da više neće biti potrebne na stotine osoba pri snimanju akcionih scena.

Oglas

Ali i učinak veštačke inteligencije će se potpuno promeniti. Prošle godine su glumci štrajkovali u Holivudu smatrajući da poslodavci ne štite njihova prava od veštačke inteligencije.

U američki Kongres je prošlog meseca ponovo podnesen „NO FAKES Act“ koji se odnosi na neautorizovane imitacije koje proizvodi veštačka inteligencija. Veliki koncerni iz branše kao što su Disney, YouTube, SAG-AFTRA ili OpenAI podržavaju ovu zakonsku inicijativu.

Za Finka je taj zakon samo „prva faza tugovanja“, jer je uspon veštačke inteligencije po njemu nezaustavljiv. On smatra da će glumci i producenti biti postepeno zamenjeni i kaže da bi svima savetovao da u igri budu korak ispred, tako što će naučiti da upotrebljavaju veštačku inteligenciju: „Remetilačka inovacija ujedno je i šansa“.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama