
Ko i zašto šalje preteće dojave o bombama? Da li se radi o zastrašivanju, upozorenju ili ozbiljnoj pretnji? Eksperti iz oblasti sajber bezbednosti Adel Abusara i Goran Kunjadić kažu za N1 da je to teško otkriti i da zahteva i vreme i sredstva i međunarodnu saradnju. "Velike svetske države se ne usuđuju da kažu - mi smo 100 posto sigurni da je neko bio napadač. Sama atribucija traje dugo, nije jednostavna, skupa je i zahteva jaka tehnička znanja", kaže Abusara. Kunjadić kaže da je motiv teško utvrditi. "Ne treba biti mnogo vispren pa videti da su ti napadi počeli sa napadima u Ukrajini. Ali, ko ima motiva, to je jako teško reći, jer su opšta previranja", izjavio je.
U samo jednom danu u Beogradu je stiglo više od 100 dojava o bombama. Mejl sa dojavom o eksplozivnim napravama stigao je na adrese čak 97 škola. Ispostavilo se da su dojave lažne, a policija i dalje vrši istragu i proveru lokacija u vezi sa dojavama. Ministar policije Aleksandar Vulin obratio se građanima saopštenjem za javnost u kom je naveo da se protiv Srbije vodi, kako je naveo, „specijalni rat“ i da sa različitih adresa iz više evropskih država stižu ovakve pretnje. Vulin kaže da one imaju za cilj: pritisak na Srbiju da prestane da vodi samostalnu politiku i da odluke donosi pod pritiskom i u strahu.
Da li će se nešto nazvati sajber terorizmom, zavisi od toga ko su bili napadači.
„Ovde ima elemenata krivičnog dela svakako, a mislim da ne možemo da zovemo sajber terorizmom. Sajber terorizam kao takav se nije desio nikad, nije se desio nikad takav napad da bi mogao da se nazove sajber terorizmom. Da bi neki napad to bio, mora da postoji jasni politički motivi, to bi značilo da napadač vrlo jasno otrkije ko je i zašto nešto radi, i da se može da dokaže da je to bio napadač, a u sajber svetu, to je danas jako teško“, kaže Abusara.
Prema njegovim rečima, mi u ovom trenutku nemamo jasan politički motiv.

„Ili je neko samo želeo da širi paniku, neko se možda samo igrao, i to je danas moguće… Je l’ teško danas poslati 100 mejlova odjednom? Nije teško danas ni sakriti ko šalje“, rekao je.
Međutim, Kunjadić smatra da se ove dojave jesu terorizam.
„Krivično delo jeste definitivno, a po mom razumevanju to jeste terorizam, jer zastrašujete ljude, širite paniku, nanosite ekonomsku štetu, pritom nemate zahteve, da se ispuni neki uslov, materijalni ili politički, bilo kakav“, navodi.
Na pitanje šta je cilj ovakvih mejlova, kaže da ne zna.
„Ne znam šta je cilj, ali da vidimo šta je posledica: zastrašivanje ljudi, zaustavljanje saobraćaja, nanošenje materijalnih gubitaka preduzećima… Kome je to u cilju, ne bih znao da kažem“, kazao je Kunjadić.
I baš zbog toga, svako ima neku svoju interpretaciju događaja. Ministar kaže da pretnje dolaze iz evropskih zemalja.
„Nije dobro to da radimo. Velike svetske države se ne usuđuju da kažu – mi smo 100 posto sigurni da je neko bio napadač. Čak su se pravile metodologiju da se kaže ‘mi imamo određen stepen sigurnosti da je neko napadač’. Sama atribucija traje dugo, nije jednostavna, skupa je i zahteva jaka tehnička znanja. Ne možete od danas do sutra da kažete taj i taj je bio napadač“, naglasio je Abusara.
Ono što znamo je da su dojave počele pretnjama kompaniji Er Srbija na letu za Moskvu.
„Pa ne treba biti mnogo vispren pa videti da su ti napadi počeli sa napadima u Ukrajini. Ko ima motiva, to je jako teško reći, jer su opšta previranja. Ja mogu da kažem da ukoliko bismo imali materijalne dokaze da je taj i taj poslao mejl, to bi već bilo drugačije. Ovako je sve na nivou špekulacije“, izjavio je Kunjadić.
Abusara pominje i organizovani kriminal.
„Po meni su glavna pretnja kriminalci, organizovan kriminal, koji koristi ovakva dešavanja u Ukrajini da svoja delovanja sakrije pod političkom maskom. Tako da ne možete da kazete taj i taj je bio napadač“, naglasio je Abusara.
Dodaje i da je siguran da je Odeljenje za visoko’tehnološki kriminal ozbiljno shvatilo sve pretnje od samog početka.
„Ja sam siguran da je MUP to vrlo ozbiljno shvatio. Stvar je samo što u hederima tih mejlova vi nemate IP adresu, nemate identifikaciju, jer se šalje sa ovih anonimnih servera, kao sto su Yandex ili ProtonMail. Jedino što vi možete da uradite je da tražite preko Europola recimo zahtev da oni od Švajcarske na primer, tamo je ProtonMail, traže zvaničan mejl od Protona odakle je poruka. I to može da se završi tako što ništa od toga ne dobijete“, kaže Abusara.
Može da bude, a i ne mora
Na pitanje znači li da ako se šalju sa tih servere, može da se kaže da napadači imaju veze sa tim državama, Kunjadić kaže – ne.

„To sto piše yandex.ru, to moze da bude, a i ne mora, to može da se spufuje, da predstavite adresu koju želite. To nije dokaz. ProtonMail su specifični, oni su banovani iz Kine, Rusije, Belorusije još pre par godina, upravo jer nisu hteli da omoguće nadzor nad mejlovima, kriptivane su poruke, ne mogu da se presreću“, objašnjava Kunjadić.
Što se tiče Rusije, kaže – bilo bi naivno da pošaljete baš sa ruskog i kažete „Mi smo Rusi“.
„A možda i jesu, pa je u pitanju neka vrsta demonstracije moći“, dodaje.
O tome može li se na osnovu meta napada reći ko stoji iza njih, gosti Novog dana kažu da ne može.
„Teško je zaključiti, toliko je različitih meta, da ne možete znati. Imam utisak da se radi o širenju opšte panike“, ocenio je Kunjadić.
Komentari ()
Vidi sve komentare