Oglas

Novo istraživanje: Poznati venecijanski krilati lav zapravo nije evropskog porekla

shutterstock Statua Lava u Veneciji na Trgu Svetog Marka
Barabanschikow Alexander/Shutterstock / Barabanschikow Alexander/Shutterstock

Za posetioce, Venecija je veličanstvena tapiserija istorijskih građevina, kanala, zvonika, crvenih krovova - i moćnog krilatog lava, simbola Mletačke republike, uklesanog u strukture širom grada.

Oglas

Možda najpoznatija verzija lava je bronzana statua koja stoji na vrhu stuba u Piazzetti pored Trga svetog Marka, a naučnici sada smatraju da je statua napravljena u Kini.

Nakon proučavanja uzoraka metalnog lava koristeći analizu izotopa olova, istraživači sa Univerziteta u Padovi na severu Italije otkrili su da bakar, korišćen za stvaranje bronzane legure (mešavine bakra i kalaja) u originalnom bronzanom delu, potiče iz reke Jangce u Kini, prema studiji objavljenoj u časopisu Antiquity u četvrtak, a prenosi CNN.

Ovo, kako kažu, objašnjava zašto statua duga 4 metra i visoka 2,2 metra, za koju se ranije smatralo da je napravljena lokalno, u Siriji ili Anadoliji, deluje stilski misteriozno.

Oglas

Iako je postavljena na Trg svetog Marka u 13. veku, lav više liči na dela proizvedena u Kini tokom dinastije Tang - od 618. do 907. godine - nego na radove srednjovekovne mediteranske Evrope, tvrde istraživači, ukazujući na oblik njuške i ožiljke od uklanjanja nekadašnjih rogova.

Stub na kojem lav stoji potiče iz Anadolije (deo današnje Turske), a sama statua je više puta popravljana, pri čemu je najraniji zabeležen slučaj popravke iz 1293. godine.

„Moguće je da su otac i stric Marka Pola, tokom četiri godine koje su proveli na dvoru Kublaj-kana tokom svog prvog putovanja, bili odgovorni za nabavku skulpture“, naveli su istraživači, dodajući da se poseta verovatno odigrala između 1264. i 1268. godine.

Oglas

Životinja je prvobitno bila zhènmùshòu, monumentalni, zastrašujući, lavolik čuvar grobnice iz dinastije Tang, spekulišu autori.

Kada su Polovi poslali statuu nazad u Italiju nakon svoje posete mongolskom dvoru, verovatno je bila „diskretno i mukotrpno prepravljena“ da liči na sveti simbol svetog Marka, sa uklonjenim rogovima i dodatom „perikom“, navode oni.

„U zbunjujućem odsustvu pisanih informacija, namera i logistika njenog putovanja u Veneciju ostaju nejasni i otvoreni za tumačenje. Ako je postavljanje ‘Lava’ imalo cilj da prenese snažnu, odbrambenu političku poruku, sada ga možemo čitati i kao simbol impresivne povezanosti srednjovekovnog sveta“, dodali su istraživači.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama