
Naučnici su na jugoistoku Kine iskopali fosil ptice veličine prepelice koja je živela pre oko 150 miliona godina tokom doba jure i koja je posedovala iznenađujuće moderne osobine, što je otkriće koje ponovo ispisuje istoriju evolucije ptica.
Novoidentifikovana ptica, nazvana „Baminornis žengensis“ (Baminornis zhenghensis), pridružuje se arheopteriksu, ptici slične starosti, čiji je fosil otkriven u Nemačkoj 1861. godine, i to je najstarija poznata ptica. Međutim, baminornis, dugačak oko 15 centimetara, bio je daleko napredniji u smislu anatomije i bolji letač od arheopteriksa, koji je bio veličine vrane, stvorenja koje je bilo pola ptica a pola reptil.
Dok se arheopteriks može pohvaliti dugim i tankim repom koji podseća na dinosaurusa grabljivica kao što je velociraptor, baminornis ima skraćeni rep kao kod moderne ptice – važnu aerodinamičku inovaciju koja pomaže da se centar mase tela pomeri napred ka krilima.
Činjenica da dve najranije poznate ptice imaju sasvim različite anatomije i da su naseljavale različite delove sveta – razdvojene površinom od oko 8.800 kilometara – sugeriše da su se milioni godina evolucije ptica već desili pre njihovog pojavljivanja.
Paleontolog Min Vang sa Instituta za paleontologiju i paleoantropologiju kičmenjaka Kineske akademije nauka, rekao je da su ptice su evoluirale od malih pernatih dinosaurusa. „Na osnovu novog otkrića, može se reći da su prve ptice nastale pre 172-164 miliona godina, više miliona godina ranije nego što se verovalo“, rekao je Min Vang, glavni autor studije objavljene u časopisu „Nejčer“.
„Baminornis žengensis više liči na moderne ptice“, rekao je Min, nazvavši ovo otkriće „prekretnicom za mene i druge evolucione biologe“.
Arheopteriks je do sada bio jedina ptica za koju se zna da je nesumnjivo živela u doba jure, koje je završeno pre oko 145 miliona godina.
Fosil Baminornis otkriven je 2023. tokom naučnog terenskog rada u okrugu Dženghe u provinciji Fudžijan. Fosil je sačuvao veći deo skeleta ptice, ali mu nedostaje lobanja, ostavljajući prazninu u razumevanju načina ishrane i života koji se može protumačiti iz njenih zuba i čeljusti. Naučnici veruju da je baminornis verovatno imao zube, kao i arhaeopteriks.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare