Zadivljujuća „parada planeta“ na nebu: Šest nebeskih tela u koloni, u februaru i sedma

SciTech 22. jan 202514:28 2 komentara
Youtube/Territory/Printscreen

Kod nas je ovih dana oblačno vreme, ali oni koji su u prilici, na nebu mogu da posmatraju neobičnu pojavu. Naime, šest planeta - Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun trenutno je vidljivo u jednoj ravni na noćnom nebu. Tokom samo jedne noći krajem februara, pridružiće im se i Merkur, i to će biti retko poravnanje od sedam planeta vidljivo na noćnom nebu.

Takvi događaji nisu samo spektakl za posmatrače zvezda – oni takođe mogu imati uticaj na naš Sunčev sistem i ponuditi potencijal za sticanje novih uvida u naše mesto u njemu.

Osam velikih planeta našeg Sunčevog sistema kruži oko Sunca u istoj ravni i sve različitim brzinama. Merkur, planeta najbliža Suncu, završava orbitu – godinu za planetu – za 88 dana. Zemljina godina, naravno, traje 365 dana, dok je na gornjem kraju, Neptunu potrebno ogromnih 60.190 dana, ili oko 165 zemaljskih godina, da izvrši jedan obrt oko Sunca.

Različite brzine planeta znače da se povremeno nekoliko njih može poređati na istoj strani Sunca. Sa Zemlje, ako se orbite poravnaju tačno, možemo videti više planeta na našem noćnom nebu u isto vreme. U retkim slučajevima, sve planete će se poređati tako da se sve zajedno pojavljuju na našem noćnom nebu duž ekliptike, putanje koju trasira Sunce.

Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn su dovoljno svetli da budu vidljivi golim okom, dok Uran i Neptun zahtevaju dvogled ili teleskop za uočavanje.

U januaru i februaru smo svedoci ovog događaja. Planete nisu baš tačno poređane, tako da će se pojaviti u luku preko neba zbog svoje orbitalne ravni u Sunčevom sistemu. Tokom jasnih noći u januaru i februaru, sve planete osim Merkura biće vidljive – događaj koji se ponekad naziva planetarna parada. Međutim, 28. februara – ako vremenske prilike dozvole – biće vidljivo svih sedam planeta, veliki spektakl za posmatrače na zemlji, piše BBC.

„Postoji nešto posebno u pogledu na planete sopstvenim očima“, kaže Dženifer Milard, naučni komunikator i astronom u laboratoriji Fifth Star u Velikoj Britaniji. „Da, možete otići na Gugl i dobiti spektakularniji pogled na sve ove planete. Ali kada gledate ove objekte, to su fotoni koji su putovali milionima ili milijardama kilomatara kroz svemir da bi pogodili vaše mrežnjače“, kazala je Milard.

PROČITAJTE I:

Iako je fascinantno posmatrati ovaj „niz planeta“, pitanje je da li takva poravnanja imaju ikakvog uticaja na Zemlji? Ustvari, smatra Milard, „samo je slučajnost da se nađu u ovoj poziciji u svojim orbitama“. I dok su neki naučnici sugerisali da bi planetarna poravnanja mogla da izazovu uticaje na Zemlju, naučna osnova za većinu ovih tvrdnji je slaba ili nepostojeća.

Godine 2019, međutim, istraživači su sugerisali da bi poravnanje planeta moglo da utiče na solarnu aktivnost. Jedno od glavnih otvorenih pitanja o Suncu je šta pokreće njegov 11-godišnji ciklus između perioda vršne aktivnosti, poznatih kao solarni maksimum (u kojem se trenutno nalazimo), i perioda najslabije aktivnosti, solarnog minimuma. Frenk Stefani, fizičar iz istraživačkog centra Helmholc-Zentrum u Drezden-Rosendorfu u Nemačkoj, veruje da bi kombinovane plimne sile Venere, Zemlje i Jupitera mogle da budu odgovor.

Dok je privlačenje svake planete na Suncu izuzetno malo, Stefani kaže da kada se dve ili više planeta poravnaju sa Suncem – poznato kao sizigija – mogu da se kombinuju da izazovu male rotacije unutar zvezde, zvane Rosbi talasi, što može da podstakne vremenske prilike.

„Na Zemlji Rosbijevi talasi izazivaju ciklone i anticiklone“, kaže Stefani. „Imamo iste Rosbijeve talase na Suncu. Stefanijevi proračuni su pokazali da bi poravnanja Venere, Zemlje i Jupitera izazvala periodičnost solarne aktivnosti od 11,07 godina, skoro potpuno podudarajući se sa dužinom solarnih ciklusa koje vidimo.

Nisu svi tako sigurni u tu ideju, a neki napominju da se solarna aktivnost već može objasniti samo procesima unutar Sunca. „Dokazi iz posmatranja sugerišu da se planete koje direktno izazivaju solarni ciklus jednostavno ne dešavaju“, kaže Robert Kameron, naučnik sa Instituta Maks Plank za istraživanje solarnog sistema u Nemačkoj, koji je objavio rad na tu temu 2022. „Nema dokaza o bilo kakvoj sinhronizaciji“, tvrdi on.

Utiče li na dešavanja na Zemlji?

Ali postoje i druge, daleko manje sporne, neobične karakteristike planetarnog poravnanja koje svakako utiču na nas: njihova korisnost za naučna posmatranja, posebno u smislu istraživanja Sunčevog sistema.

Doći do spoljašnjih planeta svemirskim brodom je teško jer su ovi svetovi tako udaljeni, milijardama kilometara čak, i trebaće decenije da se do njih dođe. Međutim, korišćenje gravitacionog privlačenja dobro postavljene planete, kao što je Jupiter, da se svemirska letelica takoreći „katapultira“ i da drastično smanji vreme putovanja, nešto je što nijedna svemirska letelica nije uradila bolje od vozila NASA Vojadžer.

Time And Date/Reuters

Godine 1966, naučnik NASA po imenu Geri Flandro izračunao je da će doći do poravnanja četiri najudaljenije planete – Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna 1977. godine, što bi omogućilo posetu sve četiri u roku od samo 12 godina, u poređenju sa 30 godina ako nisu usklađeni. Ovo slučajno poravnanje, koje se dešava samo jednom u 175 godina, dovelo je do toga da je NASA lansirala svemirske letelice Vojadžer 1 i 2 godine 1977. na „veliku turneju“ po spoljašnjem Sunčevom sistemu.

Vojadžer 1 je proleteo pored Jupitera 1979. i Saturna 1980. godine, izbegavajući Uran i Neptun jer su naučnici želeli da prolete pored Titana, Saturnovog fascinantnog meseca.

Ali Vojadžer 2 je iskoristio poravnanje da poseti sve četiri planete, postavši jedina svemirska letelica u istoriji koja je posetila Uran i Neptun, 1986. i 1989. godine.

„To je ispalo fantastično“, kazao je Fran Bagenal, astrofizičar sa Univerziteta Kolorado u Boulderu u SAD i član naučnog tima Vojadžer. „Da je Vojadžer 2 otišao 1980. godine, trebalo bi do 2010. da stigne do Neptuna. Mislim da ne bi dobio podršku. Ko će finansirati tako nešto“, upitao je.

Nisu samo u našem Sunčevom sistemu korisna poravnanja planeta. Astronomi koriste poravnanja da ispitaju mnoge različite aspekte Univerzuma, poput otkrivanja i proučavanja egzoplaneta, svetova koji kruže oko zvezda osim Sunca.

Dominantan način pronalaženja takvih svetova poznat je kao tranzitni metod: kada egzoplaneta prođe ispred zvezde sa naše tačke gledišta, ona prigušuje svetlost te zvezde, omogućavajući da se uoči njena veličina i orbita.

Zahvaljujući ovoj metodi, otkrili smo mnoge planete u orbiti oko određenih zvezda. Trapist-1, zvezda crvenog patuljaka koja se nalazi 40 svetlosnih godina od Zemlje, ima sedam planeta veličine Zemlje koje sve prolaze ispred zvezde iz naše tačke gledišta. Planete u tom sistemu su zapravo u rezonanci jedna sa drugom – što znači da najudaljenija planeta završava dve orbite za svake tri orbite sledeće planete prema unutra, zatim četiri, šest i tako dalje. To znači da postoje periodi u kojima se više planeta u sistemu poravnava u pravoj liniji, nešto što se ne dešava u našem Sunčevom sistemu.

Koristeći tranzite, možemo proučavati postojanje atmosfera na planetama poput ovih. „Ako planeta sa atmosferom ide ispred zvezde, to poravnanje znači da zvezdana svetlost prolazi kroz planetu, a molekuli i atomi u atmosferi planete apsorbuju svetlost na određenim talasnim dužinama“, kaže Džesi Kristijansen, astronom sa Instituta NASA zaduženog za egzoplanete.

Ovo omogućava da se identifikuju različiti gasovi kao što su ugljen-dioksid i kiseonik. „Ogromna većina naše analize sastava atmosfere je zbog poravnanja“, kazala je ona.

Šta je parada planeta?

Parade planeta su način na koji astronomi i posmatrači zvezda govore o događajima kada planete formiraju pravu liniju i izgledaju kao da marširaju noćnim nebom, kao što je bila ona u junu prošle godine.

Ali sada će ih biti više – trenutno su na noćnom nebu vidljive četiri svetle planete i dve blede planete – Venera, Saturn, Jupiter, Mars, Uran, Neptun.

„Ovakve prilike za gledanje više planeta nisu super retke, ali se ne dešavaju baš svake godine, pa ih treba ispratiti“, navela je NASA u preporukama za posmatranje neba u januaru.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare