Oglas

Sabljar: U društvu veći strah nego devedesetih, otkazuju koncerte zbog pesama

author
Jelena Petrović
28. nov. 2019. 22:02
>
22:06
Nebojša Simeunović Sabljar
N1 | N1

Brojni glumci, reditelji, pisci svakodnevno otvoreno govore o tome kako vide društvo u kojem živimo. Da li čudi što muzičari, koji su u svakom dobu bili među najglasnijim društvenim kritičarima, danas uglavnom ćute? Frontmen grupe Dža ili Bu Nebojša Simeunović kaže da postoji veliki strah u društvu - kako ocenjuje, i veći nego devedesetih, navodeći da se otkazuju koncerti zbog pojedinih pesama. Profesor Fakulteta za medije i komunikacije Žarko Cvejić kaže da treba da se uključe mlađi ljudi.

Oglas

Frontmen grupe Dža ili Bu Nebojša Simeunović kaže da je ta grupa ostala dosledna tome da bude angažovana po tom pitanju i da "nikome nisu dužni". Dodaje i da su uvek zbog tog kritičkog stava prema negativnim stvarima u društvu plaćali cenu. Kaže da je motivacija ono što čovek oseća oko sebe. "A kao što znamo, Srbija je pod okupacijom već duži period, okupirana je od strane kriminalne grupe, sekte... Tu se više ne radi o političkoj stranci, radi se o sekti... Oni su ušli u svaku poru sistema, okupirali su Skupštinu, okupirali su institucije, medije, na kraju došli su do muzike - festivala, klubova, do mesne zajednice. Oni će bukvalno, na kraju, kontrolisati predsednika kućnog saveta", rekao je Simeunović.

Frontmen Dža ili Bu navodi da se sada bukvalno reaguje na sve i smatra da je mnogo manje straha bilo  devedesetih nego sada. "Po klubovima kad se svira - problem je da se odsvira neka pesme. Preživeli smo u poslednje tri, četiri godine torturu što se tiče otkazivanja koncerata i festivala. Desetine i desetine festivala otkazanih... Fazon kao u neko staljinističko vreme - možete da svirate, ali ne onu pesmu. Koju pesmu? Pa znate koju pesmu", prenosi svoja iskustva pevač Dža ili Bu.

Profesor Fakulteta za medije i komunikacije Žarko Cvejić kaže da ima muzičara, možda ne u prvim redovima protesta, ali da ih ima, mada - kako konstatuje, nema toliko muzike kao devedesetih. "Čini mi se da su ovi protesti danas mnogo ogorčeniji, nego demonstracije devedesetih", kaže. Smatra da su ljudi ogorčeni zbog civilizacijskog stanja u koje je društvo zapalo. Devedestih je, kaže, bilo karnevalskog raspoloženja kojeg danas nema, jer se osećalo da dolazi promena.

Sabljar dodaje da ima manje muzičara na protestu, a da je glavni problem jer "postoji mnogo veći strah među ljudima danas". Podseća da je on bio učesnik demonstracija i 9. marta (1991) i 5. oktobra (2000). Problem je što se nije promenio sistem, samo su se promenili ljudi, naveo je. Političari su otišli u jednu kastu, koja kontroliše sve pore sistema i oni su nedodirljivi i problem je što nikad nisu ni za šta odgovarali, ocenio je Simeunović.

Smatra da se sistem mora promeniti na ulici, jer, kako kaže, ne veruje više u izbore. "Da li neko veruje da će posle izbora naš cenjeni predsednik da izađe i da kaže - evo, ja sam izgubio. I mirno se povuče. Ja ne verujem", dodao je.

Sabljar, govoreću o atmosferi u društvu, kaže da u klubovima postoji strah da ih dovedu, a da ukoliko sviraju, postoji strah da će odsvirati neke pesme.

Cvejić kaže da je sada vreme da se uključe mlađi ljudi. Za svaki buntovni akt, kao što je slučaj sa Dža ili Bu, imate bar stotinu krajnje komercijalnih aktova čiji je krajnji cilj samo da zarade novac, dodao je Cvejić govoreći o buntu u popularnoj kulturi.

"Problem je što kod mlađe populacije muzičara nema baš mnogo (bunta), a kod publike ima tog bunta, kritičkog stava", rekao je Simeunović, navodeći da uglavnom starija generacija "gura tu priču".

Kaže da vidi i mnogo manje studenata na protestima nego devedesetih, i konstatuje da verovatno postoji nezainteresovanost mlađe generacije za sve oko sebe.

Cvejić dodaje da, s druge strane, postoji sloboda na novim medijima koji ne mogu da se stave pod kontrolu - na internetu.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama