Oglas

Endi Serkis brani nedostatak raznolikosti u glumačkoj postavi filma "Gospodar prstenova"

author
BBC
14. jul. 2026. 09:38
golum, gospodar prstenova
Rights Managed / Mary Evans Picture Library / Profimedia

Endi Serkis, pionir tehnologije snimanja pokreta (motion capture), najpoznatiji je po ulozi Goluma u trilogiji "Gospodar prstenova", Cezara u serijalu "Planeta majmuna" i naslovnoj ulozi u filmu "King Kong" Pitera Džeksona.

Oglas

Zato ne čudi što intervju za BBC daje putem video-poziva iz Novog Zelanda, gde trenutno režira i glumi u novom filmu iz sveta Tolkina, "The Hunt for Gollum", čija je premijera planirana za Božić naredne godine.

"Radnja je smeštena između trilogija 'Hobit' i 'Gospodar prstenova', ali i između samih knjiga", objasnio je Serkis.

Film će, kako kaže, detaljnije istražiti Golumovu prošlost.

"To je duboko istraživanje Golumove psihologije i istorije pre nego što je postao Golum, ali i priča koja proizlazi iz Gandalfovog pitanja o poreklu prstena koji poseduje Bilbo Bagins", rekao je.

Dodao je da se potraga odvija "u dve različite dimenzije", ali nije želeo da otkrije više detalja.

Serkis je potvrdio i da neće režirati drugi novi film iz ovog univerzuma, "Shadow of the Past", čiji je scenario napisao američki televizijski voditelj Stiven Kolber.

"Mislim da je to mesto već popunjeno", rekao je uz osmeh, dodajući da će i taj film biti veoma zanimljiv i da zna koliko je Kolber uzbuđen što učestvuje u projektu.

"Nećemo birati glumce samo da bismo ispunili kvote"

Tokom karijere, 62-godišnji Serkis često je govorio o jednakosti i raznolikosti. Još 2018. izjavio je da mu je iskustvo jednog od retkih belih glumaca na snimanju filma "Crni Panter" pomoglo da bolje razume kako je biti pripadnik etničke manjine na filmskom setu.

Ipak, prethodni filmovi iz serijala "Gospodar prstenova", snimani pre nego što je raznolik izbor glumaca postao uobičajena praksa u Holivudu, imali su gotovo isključivo belu glumačku postavu, a čini se da će tako biti i sa novim filmom.

Do sada su u glavnim ulogama najavljeni Džejmi Dornan, Anja Tejlor-Džoj, Kejt Vinslet, Leo Vudal, kao i povratnici Ilajdža Vud i ser Ijan Mekelen - svi beli glumci.

Na pitanje zašto je tako, Serkis je odgovorio da je o tome ozbiljno razmišljao.

"Sam Tolkin bio je pod snažnim uticajem nordijske mitologije i to se veoma oseća u njegovim delima."

Govoreći o Okrugu, domu Hobita, rekao je:

"Okrug deluje kao veoma... veoma bela sredina."

Zastao je, a zatim nastavio:

"Stanovnici Okruga zapravo nisu previše zainteresovani za ono što se događa izvan njihovih granica, ali znaju da ne žele da im dolaze stranci."

Priznao je da kritike na račun nedostatka raznolikosti postoje još gotovo četvrt veka.

"Ovaj film to donekle uzima u obzir. Ali ne mislimo da treba praviti politički korektnu verziju filma u kojoj se glumci biraju samo da bi se zadovoljile određene kvote. To ćemo raditi samo tamo gde je to zaista relevantno."

Iako je već potvrđen veliki broj glumaca, očekuje se da će u narednim mesecima biti objavljena nova imena.

Nova ekranizacija "Životinjske farme"

Serkis je za BBC govorio i povodom britanske premijere nove animirane ekranizacije Orwellove "Životinjske farme", koju je režirao.

Film okuplja poznatu glumačku ekipu koja pozajmljuje glasove likovima: Set Rogen tumači Napoleona, Vudi Harelson konja Boksera, dok glasove daju i Kiran Kalkin, Džim Parsons, Glen Klouz, Ketlin Tarner i Stiv Bušemi. Serkis pozajmljuje glas petlu Rendolfu.

Kaže da je Orwellova knjiga ostavila snažan utisak na njega još kao dečaka.

"Odlično se sećam kako sam je čitao u autobusu broj 273 na putu ka Ilingu, kada sam imao 11 ili 12 godina. Bila je to jedna od prvih knjiga koja me je emotivno pogodila i rastužila zbog utopije koju su životinje stvorile, a koja se postepeno raspadala."

Ideju za novu ekranizaciju dobio je oko 35 godina kasnije, tokom snimanja filma "Uspon Planete majmuna".

"Igrao sam Cezara, koji predvodi majmune u pobuni i oslobađa ih iz laboratorije. Tada sam pomislio da ne postoji moderna animirana verzija 'Životinjske farme' i odatle je sve počelo."

"Znali smo da će film izazvati podele"

Serkis podseća da je prva britanska dugometražna animirana produkcija bila upravo "Životinjska farma" iz 1954. godine, za koju se tek dve decenije kasnije saznalo da ju je tajno finansirala CIA u okviru propagandnih aktivnosti tokom Hladnog rata.

Na pitanje da li može da garantuje da njegova verzija nije finansirana na sličan način, kroz smeh odgovara:

"Mogu kategorički da kažem da ne postoji apsolutno nikakva mogućnost da je naš film finansirala CIA."

Dodaje da se to može naslutiti i po zaradi filma u američkim bioskopima.

Naime, film je u SAD zaradio svega 5,5 miliona dolara, iako je budžet iznosio oko 35 miliona.

"Znali smo da će izazvati podele i da se nekima neće dopasti", rekao je.

Nova verzija značajno odstupa od Orwellovog originala. Uveden je novi glavni lik - prase Laki, kome glas daje Gejten Mataraco iz serije "Stranger Things". Umesto kritike komunizma, film je usmeren protiv savremenih autokratija, dodato je potpuno novo završno poglavlje sa srećnim krajem, kao i humor zasnovan na dečjim dosetkama.

"Pa, svi vole dobru šalu o prdežu, bez obzira na godine", našalio se Serkis.

Dodao je da je film testiran i među decom od šest godina i da je dobio veoma dobre ocene.

Kritike ga nisu pokolebale

Filmski kritičari ipak nisu bili naročito blagonakloni.

The New York Times ocenio je da se film "izgubio u blatu", dok je The Wall Street Journal napisao da "kvari Orvela", ocenjujući da je kao komedija slab, a kao alegorija previše nametljiv.

Serkis smatra da je upravo izazivanje rasprave u duhu Orvelovog stvaralaštva.

"Orvel je bio neko ko je podsticao ljude da razmišljaju i raspravljaju. Namerno smo napravili film koji može da dopre do što šire publike."

Najviše ga, kaže, pogađa to što su mnogi osudili film pre nego što su ga uopšte pogledali.

"Problem je bio što su u SAD ljudi donosili sud samo na osnovu trejlera. Imao je oko 60 miliona pregleda, a komentari su bili potpuno podeljeni. Svaka strana je tvrdila da baš ona ispravno tumači Orvela i da naš film nije ono što treba da bude."

Serkis veruje da bi i sam Džordž Orvel odobrio ovu adaptaciju.

"Veoma smo blisko sarađivali sa naslednicima Orvela i uveren sam da bi podržao ovu verziju, jer uspeva da publici pokaže kako im se, da se poslužim tom metaforom, navlači vuna preko očiju."

Na kraju je zaključio da očekuje da će ostatak sveta film prihvatiti drugačije nego američka publika.

Nakon intervjua vratio se radu na novom filmu iz serijala "Gospodar prstenova", jedne od deset najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama