Oglas

Bitka za Vorner Bros.

"Albanska vojska" osvaja Holivud: Da li će se HBO "utopiti" u Netfliks i hoće li bioskopi opstati

author
Ana Agatonović
14. dec. 2025. 16:33
December 8, 2025. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration
REUTERS / Dado Ruvic

“Da li će albanska vojska osvojiti svet?”, pitao se pre više od decenije nekadašnji generalni direktor matične kompanije Vorner Brosa Džef Bjuks, podsmevajući se ideji da striming platforma Netfliks predstavlja opasnost za holivudske studije. Danas, dok pregovara o kupovini Vorner Bros. Diskoverija, upravo ta “vojska” menja strukturu moći unutar filmske industrije i otvara pitanja tržišne dominacije, političkog uticaja i sudbine bioskopa.

Oglas

Striming kompanija Netfliks (Netflix) iznela je ponudu američkom filmskom i televizijskim konglomeratom Vorner Braders Diskaveri (Warner Bros. Discovery) o kupovini svih studija i poslovanja platforme HBO. U sklopu prodaje kablovski kanali ne bi ušli u dogovor, već bi bili izdvojeni u novu firmu pod imenom Diskoveri Global (Discovery Global).

Ovim ugovorom došlo bi do spajanja najveće striming platforme sa HBO, koja je treća po veličini, čime bi Netfliks zauzeo dominantnu poziciju na tržištu sa oko 450 miliona pretplatnika širom sveta.

Međutim, iako transakcija još uvek nije zaključena, poslovna odluka dveju kompanija izazvala je, ne samo veliko interesovanje javnosti, već i zabrinutost u umetničkim krugovima koji strahuju od gubitka radnih mesta, sužavanja kreativnog prostora i opstanka bioskopa.

Kompanija Vorner poseduje striming platformu HBO Max, kao i imovinska prava na ekranizaciju stripova "DC Comics" i knjiga o "Harij Poteru", ali i prava na popularne serije "Prijatelji", "Igra prestola", "Porodica Soprano" i "Beli lotos".

Opstanak bioskopa - moguć?

Iako striming servisi poput Netfliksa i HBO-a jesu promenili navike gledanja, bioskopi nisu ugroženi samo tehnologijom, smatra Profesorka Fakulteta dramskih umetnosti i teoretičarka medija Ana Martinoli i dodaje da su oni uslovljeni i promenama u ponudi - sve je manje srednje i niskobudžetnih filmova, a sve više “event” spektakala koji privlače masu.

“Empirijski trendovi pokazuju da publika ne napušta bioskope samo zbog striminga, već zbog promene filmske ponude, distribucione strategije i kulturnog kapitala gledanja filma kao događaja. Prodaja bi mogla ubrzati eroziju bioskopa kod određenih žanrova, ali blokbasteri, festivali i prestižna izdanja verovatno bi nastavili da održavaju bioskopske navike”, objašnjava profesorka Martinoli za portal N1.

I novinar nedeljnika Radar Dragan Jovićević, govoreći za emisiju Novi dan na televiziji N1, smatra da bi prodaja ovako velikog filmskog studija značila da će se sa bioskopima sigurno nešto desiti. Međutim, saglasan je da upravo komercijalni filmovi, poput animacija i filmova o superherojima, “zadovoljavaju jednu širu masu koji čine opstanak bioskopa mogućim”.

“Da li će imati sluha za te ljude koji se bave filmovima u njegovoj suštini, filmu kao umetnošću, kao formom, kao žanrom, oblikom, a ne samo kao sredstvom koje treba prodati, paketom koji treba prodati bioskopima je veliko pitanje”, kaže sagovornik N1.

“Više sadržaja za manje novca”, ali ne zauvek

Jovićević ocenjuje da ono što će filmske autore ugrožava - dostupnost ogromnog sadržaja na jednom mestu, jedim klikom - za korisnike Netfliksa predstavlja dobru vest. On postavlja pitanje koliko će bioskopi tada biti privlačni ljudima koji neograničeni sadržaj imaju na jednoj ikonici u svojoj dnevnoj sobi i to po jeftinijoj usluzi. 

Profesorka Martinoli smatra da argument o jeftinijoj usluzi “dobro zvuči”, naročito u vreme kad publika želi “više sadržaja za manje novca”, ali podseća da istorija striming tržišta pokazuje da niže cene kratko traju nakon velikih akvizicija.

“Dugoročno postoji realna opasnost da povećana koncentracija vlasništva umanji raznolikost ponude i pretvori publiku u zarobljenika jednog ekosistema, umesto da joj proširi izbor. Još jasnije, spajanje može značiti manje raznovrsne ponude i jaču algoritamsku kontrolu vidljivosti, što zapravo može ograničiti kulturni pluralizam umesto da ga proširi”, ocenjuje sagovornica portala N1.

Ona podseća i na stav protivnika prodaje studija Vorner Brosa koji smatraju da bi prodaja Netfliksu “gurnula filmsku industriju ka logici brze proizvodnje i algoritamskog oblikovanja sadržaja”, što predstavlja pretnju autorskom radu.

“U pozadini kritika stoji i strah da bi jedan gigant, kakav je Netfliks, mogao da prevelikom koncentracijom moći “izravna” kreativni pejzaž i ostavi manje prostora za eksperiment, rizik i umetnički, autorski izraz. U osnovi ovakvih strahova je bojazan od daljeg “platformizovanja filmske industrije”, u kojem striming servisi potiskuju studijsku logiku razvoja projekata, skraćuju kreativne procese i favorizuju formule zasnovane na algoritamskim predikcijama”, kaže profesorka Martinoli.

Ona podseća i na mogućnost industrijske centralizacije, gde bi Netfliksova poslovna racionalnost dovela do smanjenja umetničke autonomije, rezanja troškova i ozbiljnih strukturnih otpuštanja.

“Vlast ne pušta tek tako medije” 

Ali Netfliksova ponuda nije ostala jedina.

Kompanija Paramount Skajdance (Paramount Skydance) direktno se obratila akcionarima kompanije Vorner Bros. Diskoveri ponudom za kupovinu cele kompanije, uključujući i medij CNN, i to "u gotovini".

Osim što tvrde da je njihova ponuda “vrednija od Netfliksove”, izvršni direktor Paramounta Dejvid Elison kao adut ove kompanije istakao je svoj “pozitivan odnos sa predsednikom SAD Donaldom Trampom”.

Novinar Dragan Jovićević za "neprijateljsku ponudu” (hostile takeover) kompanije Paramount kaže kako nije bila iznenađenje, već da je “bila sasvim očekivana iz ekonomsko političkih razloga koje nemaju veze sa filmom i filmskom produkcijom”.

“Paramout je blizak aktuelnoj vlasti u Americi i bilo je očekivano da se nakon objavljene akvizicije desi ta kontra ponuda jer je iza Paramounta stala Trampova administracija i iznenađen sam da to nije nešto ekstremno više, barem za celu polovinu veća jer mislim da je Trampu i Trampovoj administraciji stalo da do spajanja Vorner Brosa i Netfliksa ne dođe jer tu postoji jedna vrsta kontrole i pitanje uticaja koje spajanje ove dve kompanije može da stvori”, objašnjava Jovićević za N1.

On ocenjuje da je Trampova administracija stala iza Paramaunta jer “vlast ne pušta tek tako medije”.

Paramount je ponudio 30 dolara po akciji u potpuno gotovinskoj ponudi za celu kompaniju. Netfliks je ponudio 27,75 dolara za Warner Bros. i HBO - 23,25 dolara po akciji u gotovini i 4,50 dolara u akcijama, što daje ukupnu vrednost preduzeća od približno 82,7 milijardi dolara.

Profesorka FDU i teoretičarka medija Ana Martinoli kaže za portal N1 da Paramountova ideja da kupi medij CNN izaziva opravdanu zabrinutost da bi došlo do političke instrumentalizacije medija.

“Paramountova ideja da kupi ceo Vorner Bros, uključujući CNN, otvara prostor za opravdanu zabrinutost da bi politička moć mogla previše direktno uticati na informativni pejzaž”, smatra Martinoli.

Ona dodaje da bi prodaja CNN značila rizik od uredničkog pritiska, posebno u kontekstu bliskosti vlasničkih struktura Paramounta sa Trampovom administracijom, ali i umanjivanje medijskog pluralizma, koncentraciju informativne moći i dublju polarizaciju javne sfere što je u suprotnosti sa demokratskim društvima.

Kompanija Vorner Bros. Diskoveri nije iznela zvanično objašnjenje zašto prodaje svoje vlasništvo. Bilo da kupac bude Netfliks ili Paramount više nije samo korporativna transakcija već pitanje moći.

Prodaja kompanije Vorner Brosa, bilo Netfliksu ili Paramountu, svakako više nije samo korporativna transakcija već i odluka koja će odrediti budućnosti bioskopa, koncentraciju moći u striming platformama i algoritamskoj kontroli kulturnog sadržaja, pokazujući kako je, ipak, granica između zabave, ekonomije i politike u modernom Holivudu sve tanja.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama