Liste čekanja sve duže, sve više mladih – donirajte organ, spasite nečiji život

Zdravlje 06. jun 201909:28 > 09:35
N1

Po broju donora organa na milion stanovnika, Srbija je na poslednjem mestu u Evropi. Većina pacijenata ne dočeka transplantaciju bubrega, jetre ili srca, a liste čekanja su svake godine sve duže. Među onima koji čekaju na organe, ima mnogo mladih ljudi.

Prema podacima za 2018. godinu, Srbija im 3,19 donora na milion stanovnika, što je čak desetostruko manji broj od susedne Hrvatske, koja ima 36,8 donora na milion stanovnika. Zašto je tako? Da li građani Srbije padaju na testu humanosti ili nisu dovoljno informisani o značaju donorstva?

Dr Svetozar Putnik, direktor Klinike za kadriohirurgiju KCS, kaže da je postavljeni cilj da se ostvari minimum od sedam donora na milion stanovnika i optimistista je da će se do toga i stići u narednim godinama. Navodi da se liste čekanja menjaju, ali da se taj broj kreće uvek oko 40.

Dr Putnik kaže da Srbija, ipak, nije najgora i da suštinski imamo veći broj transplantacija od Bugarske, Rumunije, Grčke, Makedonije, BiH. Hrvatska je otišla po broju procedura u sam evropski vrh, kao i Slovenija i Španija, dodaje. Broj procedura je problem u celom svetu, a kad se gleda transplantacija srca, u celom svetu imamo, u poslednjih 20 godina, neki broj od 5.000 takvih operacija godišnje, što ne pokriva ni 20 odsto realnih potreba, kaže doktor. Mi smo imali prethodne godine 10, ove, do sada četiri, dodaje.

Upitan zašto Srbija toliko zaostaje za Hrvatskom, navodi da je naša zemlja dugo bila u vakuumu – da o tom problemu nije mnogo razmišljala.

Dane Ljubić je čovek koji je dobio novo srce i šansu za život zahvaljujući porodici donora koja je na to pristala, a sada je promoter kampanje „Najvažniji poziv u životu“. Govoreći o tome šta je prošao, kaže da se onog dana kada je saznao da ima donora osećao neverovatno. „To se desilo meni igrom slučaja vrlo brzo, imao sam sreću da se sve poklopilo. Tad kad dobijete taj poziv, znate da vas čeka profesor Putnik, koji je profesionalac u tom poslu. Potpisom porodice dobijete novo srce, i kad se probudite počinje novi život“, priča Ljubić.

Dr Putnik kaže da Srbija ima jako malo donora, a da u bolnici leže veoma ugroženi bolesnici, među njima je dosta i mladih ljudi, koji čekaju na transplantaciju u bolničkim uslovima, sa dve ili tri infuzije lekova ili nekad čak i na  mehaničkim pumpama koje pomažu srčani rad, jer kad bi nešto od toga isključilo oni više ne bi mogli da žive. „I gledate te mlade ljude iz dana u dan koji su praktično osuđeni na smrt“, kaže dr Putnik, navodeći da kad se pojavi informacija o donorstvu, i kod lekara se javlja povećana empatija, jer nije reč o standardnim operacijama i slučajevima.

Srbija ima novi Zakon o presađivanju ljudskih organa, koji uvodi pretpostavljenu saglasnost, što znači da je svaki građanin potencijalni davalac organa ukoliko se tome ne usprotivi tokom života ili njegova porodica ne odluči drugačije.

Zakon je sam po sebi signal da smo mi kao društvo smo spremni da šaljemo poruku da je to jedna normalna, standardna medicinska procedura, kaže doktor. Transplantacija organa, pogotov srca, bez obzira što traje 50 godina, jedna je od najkontroverzijih tema i u svetu, i to nije samo naš „specijalitet“, kaže Putnik. Takva pitanja su krajnje normalna – ima ljudi koji imaju strah da će im se na neki način nasilno uraditi transplantacija, ali ima ljudi koji bezrezervno se odlučuju na taj najhumaniji čin, dodaje. Doktor ističe da je u sam proces transplantacije, kad je multiorganska operacija u pitanju, u toku noći kad se to radi uključeno oko 50 ljudi. „To je okruženje u kome su manipulacije nemoguće“, ističe doktor.

Kaže da nikoga ne bi da osuđuje zbog svojih stavova i navodi da je najbolja poruka društvu kad se neki mlad čovek koji je imao srčanu insuficijenciju, oko koga se uvek širok krug ljudi brine, često i skuplja novac u humanitarnim akcijama – vrati svojoj porodici i sredini i počne da obavlja normalne aktivnosti i normalan život. Svi će to videti i reći  to je moguće i normalno je i to je najbolja poruka, navodi dr Putnik.

Dr Putnik kaže da je trenutno 39 bolesnika na listi čekanja. Nismo identifikovali sve bolesnike, ljudi po drugim centrima u Srbiji ne šalju dovoljan broj pacijenata, ali taj broj je uvek oko 40, dodaje. Doktor napominje da su prošle  godine obavili 10 transplantacija, a da nedostatak donora pokušavaju da nadomeste ugradnjom veštačkih srca i pumpi, koje pomažu da se premosti period do transplantacije, a za neke je to i definitivno rešenje.

On navodi da je potrebno edukovati ljude, i da sa tim treba da se krene od najosnovnijih obrazovanja – od osnovnih škola, pa srednjih i fakulteta, ali i da država poradi na upoznavanju ljudi da je to normalna procedura i da je to moguće – da će rezultirati praktičnim ishodom da neki mlad čovek ponovo postane zdrav. Doktor smatra da će na taj način rezultat sigurno uslediti, ali ne preko noći. Potreban je jedan period – bio je potreban neki period i u drugim zemljama, naglašava.

Doktor kaže da veliki broj ljudi čeka na bubreg, da oni žive s dijalizama, ali da je to direktan uticaj na kvalitet života i preživljavanje.

Liste čekanja sve duže su u Srbiji, i dr Putnik kaže da je cilj lekara u Srbiji – sedam donora na milion stanovnika, što bi bio minimalan broj. „Mislim da je to veoma ostvarljiv cilj i da će biti ostvaren u jednom kratkom vremenskom roku“, naveo je doktor.

Ljubić kaže da svakog dana u crkvi pali sveću kako za svoju porodicu tako i za porodicu donora koji su mu, kako kaže, dozvolili da živi svoj život. Bio sam skeptičan što se tiče svega toga, za mene je bilo nepojmljivo zameniti srce, a onda sam to doživeo na sebi, kaže gost N1 koji dodaje da danas može da živi. „Nisam više nekoristan ni svojoj porodici ni društvu“. Zamolio bih sve da svi budu donori, rekao je na kraju Ljubić.