
Profesor s Univerziteta u Hongkongu Keiji Fukuda istakao je u intervjuu za N1 da trenutno ne postoji lek koji je odobren za upotrebu protiv koronavirusa. Kazao je i kako nemamo dovoljno dokaza da će koronavirus jednostavno nestati u letnjim mesecima.
Fukuda je u intervjuu za N1 rekao da je većina studija pokazala da je period inkubacije koronavirusa manji od 14 dana.
"Dakle, dve sedmice. I moguće je da je neki srednji period inkubacije četiri do pet dana. To ne mora biti isto za sve ljude, ali to su procene koje za sada imamo", naveo je.
Upitan o slučajevima, koji su zabeleženi i u Srbiji, gde je pojedinim osobama prvi test pokazao negativni rezultat, a posle nekog vremena je kod istih osoba test bio pozitivan, Fukuda je rekao da je najverovatnije objašnjenje to da kada se osoba testira prvi put na koronavirus, koncentracija virusa u telu bude visoka .
"Nakon nekoliko dana odnosno u zavisnosti kada ih testirate, koncentracija se može smanjiti i kod tih ljudi je moguće da test bude negativan, iako osoba još uvek ima virus u telu. Kada ih kasnije testirate, naći ćete virus. To je viđeno i na drugim mestima, i to je najverovatnije objašnjenje.
I kod tih ljudi kad ih testirate moguće je da test bude negativan, iako osoba još ima virus. I kad ih kasnije testirate, naći ćete virus. To je viđeno i na drugim mestima, i to je moguće najverovatnije objašnjenje", naveo je.
Dodao je i da je dosta pojednostavljeno mišljenje da će virus umreti kad otopli.
"Videli smo da ga ima u prilično toplim mestima kao što je Singapur i u drugim zemljama koje ste pomenuli. Mislim da je veliko pitanje da li će ovaj koronavirus postati sezonski. Kod nekih drugih koronavirusa i drugih respiratornih virusa, vidimo da u zimskim mesecima imamo više infekcija, a leti manje. Ali, za sada, mislim da nemamo dovoljno dokaza da će virus jednostavno nestati u letnjim mesecima", istakao je Fukuda.
Komentarišući informacije da su se lekovi protiv malarije pokazali kao efikasni u borbi protiv Covida-19, profesor Univerziteta u Hongkongu podsetio je da trenutno nema leka koji je odobren za upotrebu protiv ove infekcije.
"Ima puno lekova za koje su ljudi zainteresovani, a koji bi možda bili korisni, ali upotreba bilo kog od njih nije odobrena u borbi protiv ove infekcije. Imamo lekove koji se koriste protiv HIV-a, ebole, ali takođe imamo neke stare lekove protiv malarije kao hlorokin i hidroksihlorokin kojima se u poslednje vreme posvećuje dosta pažnje. Delimično zbog jedne manje studije u Francuskoj koja sugeriše da mogu biti korisni. Uz to, predsednik Trump je podigao pažnju u vezi sa tim lekovima. Ali ako pažljivo pogledate francusku studiju, ona ne dokazuje da lek zaista deluje. Ima puno drugih razloga da se objasni ta studija, tako da će hidroksihlorokin biti testiran u nekim drugim istraživanjima. FDA (Američka agencija za hranu i lekove) planira jednu studiju, SZO se takođe bavi time, ali za sada ne znamo pouzdano da li su korisni za ovaj virus ili ne", kazao je Fukuda.
Podsetio je i da je plazma izlečenih pacijenata od Covida-19 bila korišćena kod nekih ozbiljnih oboljenja u Kini, ali da ne postoji nijedno istraživanje koje bi potvrdilo da plazma može biti korisna protiv ovog virusa.
"Ima studija koje se time bave i postoji biološka mogućnost da antitela iz plazme mogu biti korisna protiv ovog virusa, ali, ponavljam, nemamo pouzdane studije, pouzdana istraživanja koja to mogu da potvrde. Zato smatram da je prerano misliti da plazma može biti korisna. Ali, kad to kažem, moram dodati da je u SAD FDA dozvolila korišćenje na eksperimentalnoj osnovi, od pacijenta do pacijenta, kao istraživanje leka. Dakle, biće korišćena kod nekih ljudi, ali se za sada ne može smatrati dokazanom terpapijom za ovu infekciju", istakao je on.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare