SZO preporučuje kortikosteroide za pacijente s težim oblikom kovida-19

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje "korišćenje kortikosteroida kod pacijenata s težim ili kritičnim oblikom kovida-19", nakon istraživanja koja pokazuju da ti lekovi smanjuju smrtnost u takvim slučajevima, pokazuju smernice objavljene u petak u medicinskom časopisu BMJ-u.
Oglas
U tom se dokumentu iznose preporuke koje je Svetska zdravstvena organizacija u sredu objavila na svojoj internet stranici, nakon objavljivanja niza studija u američkom medicinskom časopisu "Jami" koje potvrđuju delotvornost tih lekova.
"Preporučujemo upotrebu kortikosteroida (...) za lečenje pacijenata s težim ili kritičnim oblikom kovida-19", piše stručni panel koji ima mandat SZO-a.
Naprotiv, preporučujemo da se kortikosteroidi ne primenjuju u lečenju pacijenata koji nisu teško oboleli, dodaje se i ističe da se to ne odnosi na pacijente koji su uzimali te lekove iz drugih razloga, a ne zbog kovida-19.
Istraživanje objavljeno u "Jami" dolazi do zaključka da je smrtnost pacijenata s teškim oblikom kovida-19 prosečno manja za 21 posto nakon 28 dana uzimanja leka.
Kortikosteroidi su jedini lek koji je pokazao znatan učinak u smanjenju smrtnosti kod obolelih od kovida-19.
Prvi pozitivan rezultat objavili su 16. juna istraživači koji su učestvovali u velikom britanskom kliničkom ispitivanju "Recovery" u vezi s jednim od tih lekova, deskametazonom (iscrpni rezultati objavljeni su 17. jula u američkom časopisu "New England Journal of Medicine").
Taj je zaključak u sredu potkrepilo sedam studija kojima su bila obuhvaćena 1.703 pacijenta a koje je koordinirao SZO i objavila "Jama".
Ti se rezultati ne odnose samo na deksametazon, nego i na druge lekove iz grupe kortikosteroid, kao što su hidrokortizon i metilprednizolon.
Kortikosteroidi "nisu skupi, jednostavni su za uzimanje i dostupni su svuda u svetu", dodaju stručnjaci koje je imenovao SZO.
Ova vrsta leka ne deluje direktno na koronavirus, nego na upalu koju on uzrokuje kod teško bolesnih pacijenata.
Kortikosteroidi se često primenjuju kod astme, upalnih bolesti (reumatoidnog artritisa na primer), kod autoimunih bolesti ili kao supresiv jer smanjuje reakciju imunog sistema.
Uprkos pozitivnim rezultatima, "postoje nesigurnosti", ističu stručnjaci. Među njima je "dugotrajan efekat" njihove upotrebe ili pak uticaj na imuni sistem pacijenata koji mogu biti izloženi riziku obolevanja od drugih infekcija.
Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas