Dr Staša Stanković: Žene ne ulaze ranije u menopauzu, već je zbog odlaganja materinstva to vidljivije

author
N1 Beograd
27. sep. 2024. 19:32

"Žene u proseku ulaze u menopauzu oko svoje 50. godine, a kod 10 odsto žena se to dogodi ranije. I to je tako oduvek. Međutim zbog odlaganja materinstva, odnosno, odluke žena da kasnije rađaju, taj procentar je vidljiviji", rekla je za N1 Staša Stanković, doktor reproduktivne genetike ne Univerzitetu Kembridž, a koja je uključena u istraživanja koja bi mogla da donesu revolucionarne terapije za otkrivanje kada će žena ući u menopauzu.

Odlaganje materinstva nam zapravo više pokazuje broj žena koje ranije ulaze u menopauzu i zbog toga se češće otkrivaju pacijentkinje koje zbog toga moraju da se bore sa sa neplodnošću, na razne načine.

"Najveći problem je taj što mi, žene, ne možemo znati kada će se menopauza destiti. Međutim treba znati da sama plodnost kod žena opada deset godina pre ulaska u menopauzu. Trenutno u kliničkoj praksi postoje određene vrste testova, hormonski, koje žene mogu da urade i saznaju šta se dešava, ali ti testovi ne mogu dugoročno ili unapred odrede da li je žena kandidat za ranu menopauzu", rekla je u emisiji Dan uživo Staša Stanković, doktor reproduktivne genetike ne Univerzitetu Kembridž.
Način na koji naučnici pokušavaju da saznaju kada bi koja žena mogla da očekuje kada će se menopauza dogoditi je, kaže doktorka, kroz gentetiku.

"Svi smo rođeni sa genetskim kodom na osnovu kojeg se možemo testirati za razne bolesti, pa tako sada uz pomć DNK analiziramo više od pola miliona žena i pokušavamo da njihov DNK lanac razumemo i otkrijemo koji su to delovi koji nas stavljaju u rizik da budemo kandidatkinje za ranu menopauzu. Te podatke koristimo kako bi napravili genetski test da bi u budućnosti devojka u pubertetu može da ga iskoristi i da vidi kako će proces menopauze kod nje da se dešava, a kako bi mogla da planira decu i trudnoću", objašnjava dr Stanković.

Ona ističe da je test na kojem ona i njene kolege naučnici rade na Univerzitetu Kembridž još u istraživačkoj fazi, ali da do sada "imaju 70 odsto moći da razlikuju kandidatkinje".

"Potrebno je da imamo 80 odsto moći da razlikujemo kandidatkinje da test udje u kliničku praksu. To znači da nismo daleko, i očekujemo da za dve godine uđemo u ranu kliničku fazu ispitivanja. Do sada smo testirali Evorpljanke, ali smo počele i sa testiranjem žena iz Afrike i drugih delova sveta", objašnjava dr Stanković.

Koliko su efikasne terapije za klimaks?


"Mi smo do sada razumeli menopauzu samo kroz reproduktivni spektar, ali ona zapravo osim toga utiče i na sam kvalitet zdravlja žene za vreme i posle menopauze. Menopauza i život posle nje kod žena povećavaju rizik od mnogih bolesti, dijabetesa, demencije, osteroporoze i drugih, i mi pokušavamo sada da pomerimo fokus upravo na kvalitet života žena. To znači da ne radimo samo na tome da odgodimo menopauzu, već i da ženama koje imaju zdravstvene posledice terapija poboljša kvalitet života ali pre svega smanjiti pojavu bolesti", navodi doktorka.

Ona ističe i da je menopauza bila tabu jako dugo, pa zbog toga nema ni ranijih istraživanja o tome.

"Mi smo jako retka istraživačka grupa fokusirana na to. Lekovi se danas koriste za tretiranje simptoma, a ne na uzroka. Lekovi olakšavaju tranziciju žene kroz menopauzu i posle nje, ali za druge stvari nema lekova. Mi smo na početku jednog jako dugogo puta na temu menopauze", istakla je Staša Stanković.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama