
Male promene u kuhinji mogu smanjiti rizik od srčanih i moždanih udara.
Mnogi nisu svesni da je visok unos natrijuma snažno povezan sa povišenim krvnim pritiskom, srčanim bolestima, moždanim udarom, pa čak i oštećenjem bubrega.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), odrasle osobe trebalo bi da unose manje od pet grama soli dnevno. U stvarnosti, prosečan dnevni unos u mnogim zemljama gotovo je dvostruko veći od preporučenog.
Upravo zato kardiolozi smanjenje soli smatraju jednim od najjednostavnijih, ali i najefikasnijih koraka za očuvanje zdravlja srca. Povećan rizik od srčanog i moždanog udara
Kardiološkinja dr Prija Palimkar objašnjava za Živim.hr da višak natrijuma uzrokuje zadržavanje vode u organizmu. Time se povećava volumen krvi, a krvni sudovi su pod dodatnim pritiskom, što dugoročno vodi ka hipertenziji.
Konstantno opterećenje oštećuje zidove arterija i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Naučna istraživanja potvrđuju da visok unos natrijuma direktno povećava rizik od razvoja povišenog krvnog pritiska, dok njegovo smanjenje može značajno sniziti vrednosti pritiska.
Povišen krvni pritisak utiče i na mozak i bubrege, stvarajući lančanu reakciju zdravstvenih problema koji se razvijaju postepeno i često bez jasnih simptoma. Dobra vest je da smanjenje soli ne znači i odricanje od uživanja u hrani. Naprotiv, potrebno je samo malo prilagoditi ukuse. Evo kako:
Korišćenje svežeg bilja i začina
Peršun, bosiljak, nana, ruzmarin ili timijan mogu potpuno transformisati jelo bez dodatnog natrijuma. Začini poput kurkume, kumina, crnog bibera, cimeta ili karanfilića ne samo da obogaćuju ukus, već imaju i protivupalna svojstva.
Mnogi od njih sadrže antioksidanse koji podržavaju zdravlje krvnih sudova. Vremenom se i čulo ukusa prilagođava, pa potreba za dodatnim soljenjem prirodno slabi.
Dodavanje prirodne kiselosti jelima
Limunov sok, sirće ili druge blago kisele namirnice stimulišu receptore ukusa i stvaraju osećaj punijeg ukusa, čak i kada je količina soli manja.
Ovaj jednostavan trik često iznenađuje jer jela ostaju jednako ukusna, ali nutritivno znatno uravnoteženija.
Ubacite beli luk, đumbir ili crni luk
Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija belog luka može doprineti snižavanju krvnog pritiska i nivoa LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol.
Iako ove namirnice same po sebi ne mogu „očistiti“ arterije, dugoročno mogu poboljšati kardiovaskularne pokazatelje kada su deo uravnotežene ishrane.
Zdrave masti
Hladno ceđena ulja poput maslinovog, bučinog ili kikirikijevog poboljšavaju teksturu jela i daju osećaj sitosti, čineći obroke zadovoljavajućim i bez viška soli.
Orašasti plodovi i semenke, poput oraha i lanenog semena, dodatno obezbeđuju omega-3 masne kiseline koje podržavaju zdravlje srca.
Promenite način pripreme
Pečenje, grilovanje, dinstanje ili sporo kuvanje naglašavaju prirodnu slatkoću i dubinu ukusa namirnica. Kada se hrana priprema na taj način, potreba za dodatnim soljenjem značajno se smanjuje.
Nakon određenog vremena nepce se prilagođava, pa preterano slana hrana čak počinje da deluje preintenzivno.
Kako naglašava dr Palimkar, cilj nije jesti bezukusno, već naučiti da se stvaraju bogati ukusi na pametniji način. Male promene u kuhinji mogu imati veliki uticaj na zdravlje, posebno kada postanu deo svakodnevnih
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare