
Breskve su prava mala riznica hranljivih materija koje mogu pozitivno uticati na vaše celokupno zdravlje — od varenja do zdravlja srca i očiju.
Osim što prijaju na visokim temperaturama, nutricionistkinja Džejmi Li Makintajer naglašava da breskve imaju brojne zdravstvene prednosti koje nadilaze njihov dobar ukus.
„Sadrže korisne nutrijente koji podržavaju zdravlje srca, smanjuju upale i pomažu u regulaciji šećera u krvi“, izjavila je ona za portal Eating Well.
Poboljšavaju varenje
Breskve su dobar izvor dijetalnih vlakana – srednje velika breskva sadrži oko dva grama i rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana. „Rastvorljiva vlakna hrane korisne crevne bakterije, dok nerastvorljiva pomažu da varenje funkcioniše nesmetano“, objašnjava Makintajer. Redovno konzumiranje breskvi može doprineti pravilnijoj i zdravijoj probavi.
Smanjuju upalu
Hronične upale povezane su s brojnim bolestima, a breskve sadrže hranljive materije poput beta-karotena, antocijana, luteina i vitamina C.
„Ovi sastojci štite ćelije od oksidativnog stresa, koji je jedan od faktora u razvoju raznih oboljenja“, dodaje ona.
Najviše korisnih sastojaka nalazi se u kori breskve, pa se preporučuje da se jedu neoljuštene.
Pomažu u snižavanju krvnog pritiska
Breskve su bogate kalijumom, mineralom koji neutrališe štetan efekat natrijuma i opušta krvne sudove.
„Uz kalijum, tu su i vitamin C, vlakna i beta-karoten – kombinacija koja može doprineti zdravlju srca, regulaciji pritiska i boljoj ravnoteži holesterola“, ističe nutricionistkinja.
Regulišu nivo šećera u krvi
Iako imaju sladak ukus, srednje velika breskva sadrži oko 15 grama ugljenih hidrata – značajno manje od, na primer, jabuke, koja ima oko 25 grama. Zbog toga su breskve dobar izbor i za osobe sa dijabetesom, posebno ako se kombinuju s proteinima i zdravim mastima, što dodatno usporava porast nivoa šećera u krvi.
Štite vid
Boju breskvi daju karotenoidi poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji su ujedno i snažni antioksidansi. Visok unos luteina i zeaksantina povezuje se sa smanjenim rizikom od katarakte i makularne degeneracije — glavnih uzroka gubitka vida kod starijih osoba.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare