Kardiolog o namirnicama koje nikad ne jede – jedna se kod nas vodi kao „zdrava“

Zdravlje 27. mar 202314:31 29 komentara
Shutterstock/ Salov Evgeniy

Jedan od najboljih kardiologa u Americi dr Dipak Bat iz bolnice Mount Sinai u Njujorku otkrio je kojih sedam namirnica nikada ne jede kako bi sačuvao svoje zdravlje.

Na njegovoj listi nalaze se, osim namirnica za koje smo već znali da nisu deo zdrave ishrane, i neke koje će vas iznenaditi. Za jednu u Srbiji stalno slušamo da je zdrava i nalazi se u gomili preporuka za zdrave recepte. Ona je prva na listi, prenosi Zadovoljna.rs.

Kokosovo ulje

Uprkos tome što je ističu kao vrhunski zdravu namirnicu, sve je više dokaza da kokosovo ulje nije tako dobro za vaše srce, kaže dr Bat. Kokosovo ulje sadrži više zasićenih masti od svinjske masti – što može izazvati nakupljanje holesterola u krvnim sudovima.

Takođe se koristi u studijama na miševima i pacovima i tada oponaša blokade holesterola u arterijama, poznate kao ateroskleroza.

Kada je u pitanju konzumacija kokosovog ulja, dr Bat je rekao da je „verovatno potreban određeni stepen opreza“. „Ja ne bih preterano spremao hranu u kokosovom ulju“, dodao je.

Kokosovo ulje je prilično bogato mastima, rekao je. „Kokos može biti koristan za zdravlje, ali kao i sve drugo – u nekom trenutku previše bilo čega ima kontraefekat i umesto da bude dobro za nas samo počnemo da unosimo mnogo kalorija“, rekao je.

Previše proteina

Oni koji vode računa o svom zdravlju često teže ishrani bogatoj proteinima, posebno oni koji treniraju u teretani.

Ali dr Endru Friman, direktor kardiovaskularne prevencije i zdravlja iz Denvera i član Saveta rukovodstva odseka za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Američkog koledža za kardiologiju, istakao je sledeće: „Izgleda da smo opsednuti proteinima u ovoj zemlji. Nije neuobičajeno da vidite da ljudi uzimaju dva puta više proteina nego što im je potrebno u toku dana, a to opterećuje bubrege i može izazvati višestruke probleme u budućnosti.“

Preporučena količina proteina je 0,36 grama po kilogramu telesne težine, što znači da osoba teška 75 kilograma treba da uzima 60 grama proteina dnevno.

Dr Bat je pak rekao da „za većinu zdravih ljudi sa normalnim bubrezima, ako uzimaju normalnu ili čak veću dozu proteina od preporučene količine, to generalno neće izazvati probleme sa bubrezima. To zaista važi za ljude koji već imaju oštećenje bubrega.“

Da bi povećali unos proteina, ljudi mogu jesti meso bogato zasićenim mastima, što zauzvrat može povećati loš holesterol. Zbog nakupljanja na vašim krvnim sudovima to može uzrokovati probleme sa srcem i povećati rizik od moždanog udara.

Preterano uzimanje proteina takođe može značiti da zanemarujete unos drugih grupa namirnica.

Energetski napici

Mnogo toga je već rečeno o uticaju energetskih napitaka na mentalno zdravlje i san, ali dr Bat kaže da bi efekat na srce mogao biti jednako loš.

Energetska pića je najbolje izbegavati zbog visokog sadržaja šećera i sastojaka koji mogu da podignu krvni pritisak ili izazovu aritmiju.

Dr Bat je upozorio: „Morate biti oprezni sa energetskim napicima, suplementima i sličnim stvarima, jer često sadrže sve vrste supstanci koje mogu izazvati aritmije ili poremećaje srčanog ritma, kao i druge zdravstvene probleme. Najbolje je držati se stvari koje su zaista zdrave i prava su hrana, a ne veštačka.“

Osim što energetska pića obično imaju puno kalorija, ponekad sadrže i velike količine kofeina ili drugih supstanci koje mogu izazvati abnormalan srčani ritam.

Nepravilni otkucaji (pri čemu se vaše srce može osećati kao da treperi) mogu biti pokazatelj da vaše srce ne radi kako treba.

Čak ni dijetalna gazirana pića nisu najzdravija za srce, jer obično izazivaju žudnju za kalorijama.

Dr Bat je rekao: „Dijetalni gazirani napici imaju manje kalorija, naravno, od običnih gaziranih pića, ali imaju tendenciju da budu super slatki. Postoje određena istraživanja koja sugerišu da to nekako zavarava mozak da pomisli ‘sada mi trebaju kalorije, jer dobijam svu slatkoću, ali ne dobijam nikakve kalorije. To nema smisla. Sada moram da unesem kalorije u sistem.’ Dakle, postoji niz istraživanja koja kažu da čak ni dijetalna gazirana pića nisu tako dobra.“

Ako želite da ostanete hidrirani dok vežbate, dr Bat kaže da „ništa nije bolje od stare dobre vode“.

Crveno meso

„Najgora stvar za kardiovaskularno zdravlje je crveno meso. Nema sumnje da crveno meso povećava rizik od srčanih bolesti, a takođe i od raka“, kaže dr Bat.

On je rekao da je crveno meso na drugom mestu posle duvana u smislu povećanja rizika.

Prerađeno meso poput kobasica, slanine i salame ima velike količine kalorija, zasićenih masti i soli. Više od polovine kalorija slanine je od zasićenih masti, koje povećavaju vaš loš holesterol. Ovo može dovesti do većeg rizika od srčanog ili moždanog udara, kaže.

Veliki sadržaj soli takođe može povećati vaš krvni pritisak i značiti da vaše srce mora da radi više. Nitrati se dodaju mesu kao konzervansi, ali ih želudačna kiselina ne razlaže pravilno.

Studija iz 2020. godine pokazala je da je konzumiranje samo četiri režnja slanine dovoljno da poveća rizik od srčanih bolesti.

Međutim, crveno meso je bogato gvožđem, cinkom i drugim hranljivim materijama. Mnoga ranija istraživanja su pokazala da potpuno izbacivanje crvenog mesa može biti štetno jer može uzrokovati manjak hranljivih materija.

Alkohol

Dr Bat kaže da je alkohol najbolje izbegavati ako želite da vam srce ostane zdravo.

„Mit je da je to dobro za zdravlje srca. Alkohol su u suštini prazne kalorije, lišene bilo kakve nutritivne vrednosti. Ljudi ne bi trebalo da se zavaravaju misleći da čine nešto dobro za svoje zdravlje. Dokazi pokazuju da konzumacija alkohola, čak i jedno piće dnevno, povećava rizik od problema sa srčanim ritmom, podstiče aritmije. Naučni dokazi pokazuju kardiovaskularne rizike konzumiranja alkohola, a ne koristi. Svakako, ako neko pije mnogo čaša vina, viskija ili limenki piva, to može povećati rizik od visokog krvnog pritiska, a ako se baš preteruje može doći do srčane insuficijencije.“

Alkohol povećava nivo hormona renina u krvi, što dovodi do sužavanja krvnih sudova, a to povećava krvni pritisak.

Brza hrana

Dr Bat kaže da je brza hrana loša za srce, do te mere da može sprečiti pacijentove lekove da deluju.

Rekao je: „Većina brze hrane je napravljena da bude ukusna, a to znači puno soli, mnogo šećera. Taj višak soli može doprineti visokom krvnom pritisku. Ponekad čak i kada lekar prepisuje lekove, a čini se da lekovi ne deluju, to nije zato što ne deluju, već zato što ima toliko soli u čovekovom sistemu da medikamenti zapravo nisu u stanju da urade ono što bi inače radili. Duboko pržena hrana je takođe nezdrava i takođe ima visoku kalorijsku vrednost. Što više to možete da izbegnete – to bolje.“

Dezert

Prekomerni unos šećera može izazvati povećano skladištenje masti u telu, posebno unutar jetre i oko unutrašnjih organa. Vremenom, telo može da počne da se opire delovanju insulina i pankreas mora da proizvodi više insulina da bi nivo glukoze u krvi bio u normalnom opsegu.

Dugotrajno povećanje šećera u krvi može dovesti do pojave dijabetesa tipa 2.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare