Koliko treba da nas brine omikron, novi soj koronavirusa?

Zdravlje 27. nov 202116:00 15 komentara
Shutterstock

Novi soj koronavirusa nazvan omikron, koji je najpre identifikovan u Južnoafričkoj Republici i ubrzo se proširio po evropskim i azijskim državama, izaziva zabrinutost u celome svetu s obzirom na velik broj mutacija koje doprinose njegovom bržem širenju, mogu znatno da smanje efikasnost vakcina, da povećaju rizik od ponovne zaraze, pa čak i da izbegnu antitela. 

Vest o novom  soju navela je u  brojne države da uvedu nova ograničenja putovanja, a farmaceutske kompanije da ubrzaju rad na prilagođavanju vakcina i ustanove koliko postojeće vakcine štite vakcinisane osobe od kovida-19.

Šta zabrinjava naučnike?

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je B.1.1.529 ili omikron klasifikovala kao „zabrinjavajući soj koronavirusa“, objavivši da može da se širiti brže od ostalih oblika koronavirusa.

Povezane vestu

U svetu je i dalje dominantan delta soj. U SAD ona čini 99,9 odsto, ali još nije poznato da li će omikron uspeti da „istisne’ deltu, rekao je dr Grejem Šnajder, epidemiolog i direktor odeljenja za prevenciju infekcija Medicinskog centra Univerziteta u Pitsburgu.

Zasad se zna da novi soj ima više od 30 mutacija u delu virusa koji ciljaju postojeće vakcine, a dosadašnja ih ima do 10. Takođe se sumnja da je u Južnoafričkoj Republici upravo zbog ovog soja porastao broj novozaraženih.

Zbog omikronovih mutacija određene vrste lečenja kovida-19, uključujući terapiju antitelima u prevenciji i lečenju bolesti, verovatno neće biti efikasne, rekao je dr Dejvid Ho, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu Kolumbija.

Ali eksperimentalne antivirusne pilule, poput Pakslovida kompanije Fajzer i Merkovog molnupiravira ciljaju delove virusa koji se kod omikrona nisu izmenili, zbog čega bi upravo ti lekovi mogli da postanu još važniji ako se pokaže da je ugrožen imunitet koji je kod pacijenta nastao vakcinacijom ili prebolevanjem bolesti.

Nepoznanice

Naučnici kažu da bi moglo proći još nekolikonedelja pre nego što budu u stanju da definišu tip bolesti koju prouzrokuje ovaj soj koronavirusa, dok ne utvrde u kolikoj je meri zarazan i koliko je već uspela da se proširi.

Pojedini ukazuju na to da su i neki drugi sojevi, u početku bili proglašeni zabrinjavajućima, poput bete, takođe prvi put otkrivene u Južnoafričkoj Republici, koji je zamenila delta.

Ali najveće pitanje i nepoznanica za naućnike je sledeće – da li će zaštita vakcinom, a poznato je da je u svetu do sada dato skoro osam milijardi doza, i dalje biti efokasna i hoće li osobe koje su prebolele kovid biti imune na zarazu omikronom.

Stručnjaci još ne znaju ni da li će omikron izazvati manje težak ili još teži oblik kovida-19 u poređenju sa ostalim sojevima koronavirusa.

Kako najbolje reagovati?

Neke su države odmah odlučile da ograniče putovanja iz Južne Afrike.

Uz ograničenja koja je propisala vlada, pojedinci bi i sami trebalo da procene da li su u opasnosti od zaraze kada donose odluke o putovanjima u vreme zimskih praznika, rekao je dr Šnajder.

I on i njegovi kolege ističu da vakcinacija treba da ostane prioritet uprkos tome što još nije poznato j koliko je vakcina efikasna u slučaju zaraze omikronom.

Istovremeno bi reebalo da svi nastave da nose zaštitne maske, izbegavatju gužve, redovno provetravaju prostorije i peru ruke.

„I dalje su nam na raspolaganju svi oni alati koji deluju u slučaju bilo kog soja virusa“, podsjetio je dr Erik Topol, direktor „Scripps Research Translational Institute“ u Kaliforniji.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare