Nova studija: Anoreksija može da dovede do dramatičnih promena u strukturi mozga

Shutterstock

Razarajući i potencijalno smrtonosni poremećaj u ishrani, anoreksija nervoza utiče na celo telo. Međutim, nova studija takođe naglašava uticaj koji nedostatak ishrane može da ima na mozak, smanjujući njegove strukture.

Na osnovu ukupno 1.648 skeniranja ženskih mozgova , od čega je 685 bilo sa anoreksijom nervozom, prikupljenih sa 22 različite lokacije, istraživači su otkrili smanjenje debljine korteksa, zapremine i površine korteksa kod ljudi sa anoreksijom. U suštini, mozak se nekako smanjuje, piše Science alert.

Povezane vesti

Što se tiče veličine uzorka, to je najveća studija koja je do sada sprovedena kako bi se sagledao odnos između poremećaja u ishrani i sive materije, i pokazuje koliko je važno lečiti to stanje što je ranije moguće.

„Za ovu studiju smo intenzivno radili tokom nekoliko godina sa istraživačkim timovima širom sveta“, kaže psiholog Ester Volton sa Univerziteta Bat u Velikoj Britaniji.

On dodaje da im je mogućnost da kombinuju na hiljade skeniranja mozgova ljudi sa anoreksijom omogućila da proučavaju promene mozga koje bi mogle da opišu ovaj poremećaj sa mnogo više detalja.

Smanjenje veličine i oblika mozga prikazano ovde je dva do četiri puta veće od smanjenja uzrokovanih drugim psihološkim stanjima kao što su depresija, ADHD i OKP, kažu istraživači.

Ono što prouzrokuje ova smanjenja nije pokriveno ovom studijom, ali tim koji stoji iza nje ukazuje  da smanjenje indeksa telesne mase (BMI) i količine dostupnih hranljivih materija verovatno ima neke veze sa tim.

Međutim, postoje znaci nade iu istraživanju: skeniranje mozga pokazalo je da tretmani anoreksije, koji obično uključuju kognitivnu bihejvioralnu terapiju, mogu možda da preokrenu neke od ovih promena u mozgu.

„Otkrili smo da su velika smanjenja strukture mozga, koja smo primetili kod pacijenata, bila manje primetna kod pacijenata koji su već na putu oporavka“, kaže Volton.

On smatra da je to dobar znak, jer ukazuje na to da ove promene možda nisu trajne.

„Uz pravi tretman, mozak bi mogao da se oporavi“, dodaje Volton.

Dok naučnici nisu sigurni šta prouzrokuje pojavu anoreksije, znamo mnogo više o njenim efektima. Milioni ljudi širom sveta su pogođeni njime, i to je jedan od vodećih uzroka smrti u vezi sa problemima mentalnog zdravlja.

Kako bude više podataka dolazilo iz budućih studija, naučnici će moći bolje da razumeju šta tačno prouzrokuje ovo smanjenje zapremine mozga kod ljudi sa anoreksijom i neke od neuroloških mehanizama koji stoje iza toga.

Za sada je jasno da što se ranije otkrije i započne sa lečenjem, to bolje. Iste tehnike koje se ovde koriste takođe se mogu koristiti za merenje efikasnosti tretmana na oštećenje mozga.

„Efekti tretmana i intervencija sada se mogu proceniti, koristeći ove, nove mape mozga kao referencu“, kaže neurolog dr Pol Tompson sa Univerziteta Južne Kalifornije.

Dr Tompson dodaje da je ovo zaista „poziv za buđenje, koji pokazuje potrebu za ranim intervencijama za ljude sa poremećajima u ishrani“.

Istraživanje je objavljeno u Biological Psychiatry.