Već dugi niz godina, ističe mlada naučnica, fascinirana je snagom DNK molekula.

"Moja strast prema primeni znanja podstakla me je na razmišljanje kako da unapredimo zdravstveni sistem sa posebnim naglaskom na prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke koristeći DNK", navodi Ivana.

Kako kaže, čvrsto veruje da rano otkrivanje bolesti može značajno da poboljša ishode lečenja, a time i spasi živote.

"Uvođenjem inovativnog testa za rano otkrivanje bolesti ne samo da bi omogućilo bržu reakciju, već bi i pružilo dragocene informacije o efikasnosti terapije, poboljšavajući celokupnu negu pacijenata i unapređujući kvalitet njihovih života", objašnjava.

Pored toga, kako kaže, rezultati inovativnih krvnih testova za rano otkrivanje i praćenje bolesti omogući će i identifikaciju povratka bolesti čak i pre nego se pojave prvi simptomi, što će omogućiti prilagođavanje i optimizaciju terapije.

"Time se poboljšava kvalitet nege, smanjuju rizici i spašavaju životi. Kroz rano otkrivanje i redovno praćenje bolesti moći ćemo da podstičemo pacijente na usvajanje zdravih životnih navika i gledanje bolesti na pozitivniji način, što je ključno u borbi protiv raka i njegovoj prevenciji", precizira Ivana.

Kako kaže, zbog toga što je rak dojke najčešći oblik raka i vodeći uzrok smrti među ženama širom sveta razlog je zbog kojeg se odlučila da se posveti ranom otkrivanju ove bolesti.

"Iako mamografija predstavlja korisno sredstvo ona ima značajna ograničenja, uključujući nisku osetljivost i specifičnost što može da dovede do pogrešnog dijagnostikovanja benignih lezija i nepotrebnih medicinskih intervencija. Takođe, zračenje koje se koristi prilikom mamografije može potencijalno da ošteti DNK i da poveća rizik od razvoja raka. Uz sve to, nema svaka žena priliku da se pregleda i to je nešto što je jako tužno", objašnjava naučnica.

Od reprezentacije do laboratorije

Ivana Domljanović rođena je u Splitu gde za završila osnovnu i srednju školu.

"Celi život se bavim košarkom. Igrala sam za reprezentaciju Hrvatske", dodaje naša sagovornica.

Nakon srednje školi odlazi u SAD na studije i nastavlja da igra košarku.

Dugogodišnji rad na testu

Ivana je na projektu osmišljavanja testa krvi za rano otkivanje raka dojke radila više od šest godina. Ali, kako kaže, još najmanje tri godine potrebno je kako bi ispunili sve kliničke propise.

"Ipak, mogu da kažem da je ceo put bio kreativan i pun odlučnosti, donoseći mnogo ljubavi, sreće i lepote, prvo meni, a nadam se i svima koji će imati koristi od njega u bliskoj budućnosti. Svojim istraživanjem želim da unapredim molekularnu dijagnostiku našeg sveta, da pružim svima priliku da se testiraju i na taj način da spasim što veći broj života. Generalno, želim da osvestim da je svaki dan nova prilika da ojačamo svoje zdravlje. Odluke koje donosimo danas, od ishrane do fizičke aktivnosti, oblikuju našu budućnost. Zajedno gradimo zdravije ja", ističe.

Smrtnost žena na Balkanu od raka dojke

Mlada naučnica ukazuje i na to da rak dojke predstavlja značajan zdravstveni problem na Balkanu, a stopa oboljevanja i umiranja žena od ovog karcinoma zabrinjavajuće je visoka.

Kako kaže, razlozi zbog kojih se stope smrtnosti ne smanjuju onoliko koliko bi se očekivalo mogu da budu višestruki.
"Prvi razlog je nedovoljna svest, iako se o prevenciji raka dojke stalno govori, u mnogim delovima Balkana postoji nedovoljna svest o važnosti redovnih pregleda i samopregleda dojki. Drugi razlog je zdravstveni sistem. Na Balkanu se možda zdrastveni sistemi suočavaju sa različitim izazovima, uključujući ograničene resurse, nedostatak opreme za dijagnostiku i lečenje, kao i nedostatak specijalizovanih zdravstvenih radnika. Treći razlog su geni i stil života. Određeni genetski faktori kao i stil života - ishrana, fizička aktivnost, upotreba alkohola i cigareta - mogu takođe dopineti višim stopama oboljevanja i smrtnosti", objašnjava.

Sagovornica savetuje da bi efikasni programi prevencije, povećanje svesti kod populacije, kao i unapređenje zdravstvene infrastrukture doprinelo smanjenju stope oboljenjvanja i smrtnosti od ovog karcinoma na Balkanu.

"Bitno je da se nastavi rad na edukaciji, ranoj dijagnostici i dostupnosti kvalitetne zdravstvene nege kako bi žene u celom svetu mogle da dobiju neophodnu pomoć na vreme", zaključuje naučnica.

U ostvarivanju ciljeva, ističe, najveća podršaka bila joj je porodica, a posebnu zahvalnost, navodi, zaslužuje profesor Curzio Rueegg.