Specijalista antiejdžinga: Evo zašto nastaju greške u postupcima podmlađivanja

Specijalista antiejdžing medicine, prof. dr Ioana Batsialou, govorila je za portal N1 o najčešćim greškama koje se prave prilikom procedura podmlađivanja i ulepšavanja.
Na pitanje zašto dolazi do grešaka u postupcima podmlađivanja naša sagovornica kaže da postoji neodgovornost pacijenata koji idu kod nestručnih lica koja i nisu lekari.
"Veoma je bitno da pacijent mora prvo da proveri da li je osoba koja primenjuje neku proceduru lekar i da li je klinika u kojoj se izvode procedure zdravstvena ustanova, ordinacija, poliklinika, bolnica", objašnjava za portal N1 prof. dr Ioana Batsialou, specijalista antiejdžing medicine.
Šta je najvažnije da znamo, pre neke procedure?
Dr Batsialou ističe da nije dovoljno pogledati samo slike i imati neku površnu preporuku već se to sve mora i proveriti.
"Ordinacije i klinike koje se bave estetskom i antiejdžing medicinom imaju po zakonu obavezu da imaju specijalne dozvole za svaku proceduru pojedinačno. Specijalna dozvola za mezoterapiju, specijalna dozvola za botoks, specijalna dozvola za hijarulonske filere ili za bilo koju drugu proceduru", objašnjava sagovornica.
"Pacijenti imaju pravo da traže da vide te dozvole mada te dozvole bi morale biti istaknute na oglasnoj tabli u ustanovi. Pacijenti imaju pravo da traže sertifikat od preparata koji se koristi. Ima pravo da zna koji hijarulon, koji botoks, koji preparat se primenjuje prilikom procedure, kog je porekla i koja je doza", savetuje doktorka.
„Greške ja većinom prepisujem doktorima. Estetsku medicinu i antiejdžing ne smeju da rade kozemtičari, frizeri, fizioterapeuti i ostali koji se bave, jer je zakon izuzetno jasan, da samo čovek koji je završio Medicinski fakultet ima pravo da sprovodi medicinske procedure. Procedure su ozbiljne terapije i ponekada može da dođe do velike greške", upozorava ona.
Doktorka Batsialou apeluje na mlade doktore i osobe koje uče preko interneta i na one koji misle da će lagano zaraditi 50 ili 100 evra ili plate da imaju sertifikat, ili pohađaju simpozijum koji traje 2-3 sata i misle da su tako dobili znanje.

"Problme smo mi. Problem su doktori, savest doktora, etika i moral koji doktori moraju da imaju da prizna da nešto zna ili ne“, naglašava naša sagovornica za portal N1.
Dr Batsialou dodaje da sa druge strane doktor treba da bude svestan koliko ne zna i ko će da reaguje kada dođe do komplikacija, a one mogu biti jako velike i svakodnevne.
„Ja i posle 20 i 22 godine kada ulazim u ordinaciju prvo molim Boga za dobar dan, a uveče se zahvaljujem kada završimo bez komplikacija jer ko drži igle i ulazi i radi nešto na licu može da dođe do komplikacija. Tako da grešaka ima. Doktori nekada imaju prevelike ambicije i hoće da taj njihov rad bude vidljiv i ima dobar rezultat, da svi jako brzo vide kako je on dobar doktor. Doktori greše jer nemaju adekvatno znanje i najgore od svega greše jer koriste preparate koji nisu čak ni prijavljeni i radi neke zarade rizikuju i svoje ime i karijeru i pacijenta. Kupe jeftine preparate koji mogu bit neprijavljeni, neregistrovani“, ističe dr Ioana.
Posledice
Prema rečima dr Batsialou kao posledica može doći do nekroze, totalnog slepila koje ne može niko da reši.
"Može da padne deo tela, nos, usne. Modrice i crvenilo su prolaznog karaktera ali može da dođe do tromba i komplikacije mogu biti jako teške. Može takođe da dođe do facijalisa, pareze i ne znam ko onda može da leči i ispravlja grešku. Pacijenti moraju da imaju u vidu da imaju prave preporuke, doktore koji rade u zvaničnim klinikama", upozorava ona.
„Pre 20 godina to nije bilo definisano ni zakonom, ni kao procedura, nije bila jasna granica. Jasno je bilo da je to medicina. Kako je zakon definisao i kako je Ministarstvo zdravlja dalo upute, bila sam u komisiji koja je pisala pravila ko gde i kako može da radi, zakonom je definisano i jasno je da lekar medicinske procedure mogu da se rade u zdravstvenim ustanovama. Ja razumem da je tu izvor veliki broj pacijenata, i da mogu biti jeftinije usluge. Ali tu lekar rizikuje sebe i svoju reputaciju ako dođe do greške, problema, komplikacija. Rizikuje taj salon, spušta nivo i svoj i pacijenata. Moramo se pridržavati zakona i onda nema problema. Oni koji se pridržavaju zakona nemaju šta da se plaše. Uvek greške mogu da se dese. Ali je drugačije ako kažete da ste bili u klinici ili kod frizera. Pacijenti moraju da znaju da se medicinske procedure rade u klinikama“, navodi naša sagovornica.

Značaj informisanja
Dokorka ističe da postoji široki spektar informisanja.
„Možete ići na besplatne preglede. Najbolje je otići na konsultacije koje su bepslatne ili jefitinije. Bolje obići više ustanova i imati realne viđenje stanja stvari“, navodi ona.
Doktorka Batsialou ističe da pacijent treba da izgleda zdravo, lepo i dostojanstveno - to je ono što se traži.
"Sve procedure koje su trend su privremene. Kao što su bili silikoni u usnama, jagodicama, cat eyes. To su trendovi koji prolaze. Ranije su se svi tetovirali, a danas svi dolaze i skidaju iste te tetovaže. Ne treba pratiti trendove. Najbolje je imati jednog doktora koji vodi računa o njima, a ne doktori po sezoni koji stave puno para u marketing ili oni koji su kao „petarde“ danas se bave estetikom, a sutra su hirurzi, a prekosutra ginekolozi."
„Treba znati tačno ko šta radi. Mora se shvatiti da u ovoj grani medicine, jeftine stvari su jako sumnjive. Kvalitetni preparati i materijali moraju da imaju cenu. Postoji vrednost i nešto što košta 200- 300 evra ne može da se kupi za 20-30 evra. Pitanje je onda da li je to ta procedura, da li je lažan materijal? Ljudi nazovu neku proceduru drugim imenom. Na primer derma pen je najbolja procedura koja postoji u svetu koja je kao da imate 10 mezoterapija za lice od jednom. Svi ga zovu derma pen, to je aparat i procedura cela, a kosrite koreanske ili japanske preparte koji su ustvari mikro nidling. Ali možda ne budu kvalitetne te iglice ili serumi“, ukazuje doktorka.
Ona ističe da pacijent ima pravo da pita i da vide rezultate od ljudi koji su se već podvrgli nekim procedurama.
Lepše i podmlađeno da, nikako izmenjeno
„Ja sam protiv lažnih slika i pratioca. Medicina nije slika. Medicina se prilagođava čoveku. Mi možemo samo da izgledamo svežije, lepše i podmlađeno nikako izmenjeno. I naravno sve je to uzalud ako ne postoji balans između duha i tela. Zdravlje čoveka mora da je u skladu sa izgledom“, naglašava doktorka.
Dodaje da hijarulon kod dve iste osobe ako nije žena izbalansirana kod nje će da traje 3 meseca, a kod zdrave godinu dana. Da bi mi bili 100 odsto sigurni da naša terapija ima efekat onda mora biti podržana od spolja, iznutra.
„Izbalansirati hormone, unustrašnja homeostaza. Stanje mora biti stabilizovano, a onda je lako sve ostalo raditi. Nije važno baviti se samo spoljašnom već i sa unutrašnjom lepotom. Balans kako bi izgledali što duže lepše i kako bi starili lepo, prirodno i dostojanstveno“, navodi prof. dr Ioana Batsialou, specijalista antiejdžig medicine.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare