Šta je zdravije – jogurt ili kefir?

Shutterstock/DONOT6_STUDIO

Čak i ako niste previše zainteresovani za zdravu ishranu, sigurno ste već čuli o važnosti konzumiranja hrane bogate probioticima.

Probiotici su dobri za creva, a njihove koristi su trenutne (kao što je dobra probava i podrška imunom sistemu) i dugoročne (zaštita od kognitivnog pada). Dve namirnice koje su bogate probioticima su kefir i jogurt.

Dijetetičarka Andrea Matis je u intervjuu za Well and Good objasnila razliku između njih, ali i dala svoj sud o tome ko je od njih pravo probiotičko blago. Odnosno ko bi pobedio na ovom takmičenju.

Kada upoređuje dva fermentisana mlečna proizvoda, Matis ističe da je korisno prvo znati šta su i kako se prave. Ona objašnjava da iako se kefir i jogurt fermentišu iz mleka, jogurt fermentišu isključivo bakterije, dok kefir fermentišu i bakterije i kvasac.

U slučaju jogurta, proces uključuje zagrevanje mleka, dodavanje žive kulture (koja sadrži bakterije), omogućavanje da se jogurt stegne i zatim sledi hlađenje.

Da biste napravili kefir, potrebna su vam zrna kefira koja sadrže i bakterije i kvasac. Nakon što u šolju mleka dodate kašičicu zrna kefira, poklopite i ostavite da odstoji 24 sata, tada imate svoj kefir.

„Razlika u načinu na koji se pravi menja i ukus i teksturu“, kaže Matis i ododaje da je „jogurt gušći i kremastiji, dok je kefir tečniji“.

Kada je u pitanju ukus, ona kaže da kvasac u kefiru daje malo kiselkastiji ukus od jogurta, koji je blažeg ukusa.

Što se tiče hranljivih sastojaka, Matis kaže da imaju neke prednosti koje se preklapaju, ali postoje i druge osobine koje ih izdvajaju.

„Oba su dobri izvori proteina“, kaže ona i dodaje da ako zbog toga tražite kefir ili jogurt, ja bih samo izabrala onaj koji vam je bolji po ukusu i teksturi, jer su oba guste hranljive namirnice“.

Obični kefir ima osam grama proteina po čaši, a obični jogurt u proseku šest grama po porciji. I kefir i jogurt imaju slične količine ugljenih hidrata.

Matis objašnjava da zato što se kefir pravi i od živih bakterija i od kvasca, dok se jogurt pravi samo od živih bakterija, kefir ima veću probiotičku korist.

„U stvari može imati tri puta više probiotika od jogurta“, kaže ona.

Kefir takođe sadrži više kalcijuma, koji je važan za zdravlje kostiju i srca. On ima 300 miligrama kalcijuma po porciji, dok jogurt ima 180 miligrama po porciji. Kefir takođe ima nešto više vitamina A, hranljive materije koja je važna za zdravlje očiju, kostiju i imunitet.

Međutim, ako imate netoleranciju ili preosetljivost na mlečne proizvode, konzumiranje kefira ili jogurta može dovesti do nadimanja, zatvora ili dijareje. Ali osim toga, Matis kaže da se obe smatraju bezbednom hranom, prenosi Klix.ba.

„I kefir i jogurt su odlične opcije za zdravlje creva“, kaže Matis

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare