Oglas

Studija: Dugo sedenje bez ustajanja povezano s većim rizikom od obolevanja od raka

author
N1 Sarajevo
04. sep. 2026. 16:43
Bol, leđa, kičma, sedenje
Shutterstock/AstroStar

Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.

Oglas

Dugi periodi sedenja bez ustajanja mogu nositi veći zdravstveni rizik od istog broja sati provedenih u sedenju raspoređenih u kraće intervale, pokazuje velika studija Univerziteta u Glazgovu objavljena u časopisu PLOS Medicine. Svaki dodatni sat dnevno proveden u neprekidnom sedenju povezan je s oko devet odsto većim rizikom od smrti od raka, prenosi N1 Sarajevo.

Istraživači predvođeni Frederikom Houom analizirali su podatke 91.292 učesnika britanske UK Biobank baze, koji su sedam dana nosili merače aktivnosti na zglobu, a zatim su praćeni u proseku 12,4 godine. Sedenje je razvrstano na „produženo“ – neprekidne periode od najmanje 30 minuta, pri čemu je najmanje 90 odsto vremena provedeno u mirovanju – i „prekinuto“, odnosno periode kraće od 30 minuta ili sedenje isprekidano kretanjem.

Dosadašnje smernice o sedenju uglavnom se fokusiraju na ukupno vreme provedeno u mirovanju. Nova studija sugeriše da je obrazac sedenja podjednako važan: dugi neprekidni periodi dosledno su bili povezani s većim rizikom od smrti od raka, ukupnom pojavom raka, kao i karcinomima povezanim s gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Sedenje isprekidano kretanjem pokazalo je suprotan obrazac – svaki dodatni sat takvog sedenja bio je povezan s manjim rizikom.

Najkorisniji nalaz je praktičan: zamena jednog sata produženog sedenja laganom fizičkom aktivnošću, poput šetnje, pranja sudova ili spremanja, povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka. Zamena samo 30 minuta umerenijom fizičkom aktivnošću povezana je s osam odsto manjim rizikom.

Objašnjenje leži u fiziologiji: kada dugo sedimo, veliki mišići nogu su neaktivni, protok krvi se usporava, a telo teže reguliše šećer i insulin nakon obroka. Dugotrajno sedenje povezuje se i s hroničnom upalom niskog stepena i metaboličkim promenama koje vremenom mogu povećati rizik od raka. Ustajanje i kretanje, makar na minut-dva, ponovo aktivira te mišiće.

Praktična preporuka je jednostavna: postavite podsetnik da ustanete svakih 30 do 60 minuta.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama