Toksikolog o formaldehidu - hemikaliji u preparatima za ispravljanje kose koja izaziva kancer

Prof. dr Danijela Đukić-Ćosić, redovni profesor na Katedri za toksikologiju Farmaceutskog fakulteta, govorila je za N1 o štetnosti formaldehida, supstanci koja se nalazi "svuda oko nas".
U Americi predloženo je povlačenje proizvoda za ispravljanje kose koji su povezani sa kancerom. Uprava za hranu i lekove predložila je zabranu upotrebe formaldehida i drugih hemikalija koje oslobađaju formaldehid u proizvodima za ispravljanje kose.
Upotreba ovakvih hemikalija povezana je sa dugoročnim zdravstvenim problemima, uključujući i rizik od kancera.
Reč je o ispravljanju kose koje je u poslednje vreme postalo planetarno popularno jer nakon tretmana ženama omogućava da imaju ravnu i glatku kosu.
Trend ispravljanja kose jako je popularan i u Srbiji, radi se gotovo u svakom frizerskom salonu, pa ima li razloga za brigu? Da li treba da nas plaši ova supstanca i kada ona može da bude pretnja našem zdravlju?
O formaldehidu, supstanci koja se nalazi svuda oko nas, razgovarali smo sa prof. dr Danijelom Đukić-Ćosić redovnim profesorom na Katedri za toksikologiju Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Evropski registrovanim toksikologom.
Uticaj formaldehida na zdravlje
Profesorka je govorila o predlogu u Americi o povlačenju preparata sa formaldehidom kao i kako ova supstanca može da utiče na naše zdravlje.
"U EU i kod nas nisu dozvoljeni ovakvi proizvodi ukoliko sadrže formaldehid. Ukoliko, pak, takvi proizvodi sadrže supstance koje oslobađaju formaldehid neophodno je da budu ispoštovani regulatorni propisi u vezi graničnih koncentracija za formaldehid i navođenja na deklaraciji proizvoda da se može osloboditi formaldehid. Ovakva ograničenja su usledila iz razloga što bi upotreba proizvoda za ispravljanje kose, koji sadrže hemikalije koje oslobađaju formaldehid, bila povezana sa kratkoročnim štetnim efektima na zdravlje, kao što su reakcije senzibilizacije (alergijske reakcije) i problemi sa disanjem, i potencijalno dugoročnim štetnim efektima na zdravlje, uključujući povećan rizik od određenih karcinoma", upozorava.
U Sjedinjenim Američkim Državama gde je regulativa, kako kaže profesorka, blaža nego na evropskom kontinentu je predloženo da se zabrane proizvodi sa formaldehidom, i uopšte hemikalije koje se koriste u tretmanu ispravljanja kose jer je objavljena studija koja je pokazala veći rizik za razvojem karcinoma materice kod žena koje su korisnici ovakvog tretmana.
"Ova studija je pokazala da je rizik od karcinoma materice kod žena koje nikada nisu ispravljale kosu 1,64%, a kod žena koje su četiri puta godišnje i više koristile tretman ispravljanja kose 4,05%", iznosi podatke naša sagovornica.
"Toksičnu hemikaliju formaldehid normalno imamo u našim telima, ali ograničenja i zabrane za određenu vrstu izlaganja su neophodna u cilju zaštite zdravlja potrošača. Formaldehid je supstanca koja se nalazi svuda oko nas, pa i u nama samima. Određene količine formaldehida nastaju u svakoj našoj ćeliji metaboličkim promenama i stoga ne čudi što svaki naš izdisaj sadrži formaldihid. Svakako da se radi o veoma niskim koncentracijama, u proseku oko 0,005 mg/m3", kaže dr Danijela Đukić-Ćosić.
Osim toga, kako objašnjava sagovornica, formaldehid je hemikalija čija se godišnja proizvodnja i upotreba procenjuje na milion tona u zemljama Evropske unije. Koristi se za proizvodnju drveta, građevinskog materijala, nameštaja i podova.
"Ovu supstancu sadrže i papir i proizvodi od kartona, proizvodi od kože, igračke, tekstil, poput zavesa i tepiha, obuća, elektronska oprema, a nalazi se u vozilima, automobilima, autobusima, avionima itd. Stoga, slobodno možemo reći da se u niskim koncentracijama ova supstanca nalazi apsolutno svuda, ali i da u ovako niskim koncentracijama ne predstavlja opasnost po naše zdravlje", konstatuje prof. dr Đukić-Ćosić redovni profesor na Katedri za toksikologiju Farmaceutskog fakulteta.
Činjenica je, naglašava, da se radi o veoma toksičnoj hemikaliji koja poseduju brojna toksikološka svojstva koja su utvrđena u kontrolisanim ispitivanjima primenom visokih doza i koncentracija.
"Tako je formaldehid kao visoko reaktivna molekula akutno toksična supstanca što znači da izaziva štetne efekte nakon izlaganja velikim količinama gutanjem, udisanjem ili u dodiru sa kožom. Osim toga, izloženost formaldehidu može dovesti do iritacije kože i respiratornih organa. Dodatno, formaldehid ima potencijal da izazove alergijske reakcije, i na kraju, u pregledu njegovog toksikološkog profila, ima dovoljno dokaza da izaziva tumore, te je formaldehid svrtan u karcinogene supstance", ističe toksikolog.

Formaldehid u kozmetici
"U pogledu prisustva formladehida u kozmetičkim proizvodima, od kada je 2009. godine u Evropskoj uniji stupila na snagu Uredba o kozmetičkim proizvodima (EC 1223/2009) bilo je dozvoljeno ograničeno korišćenje formaldehida u određenoj koncentraciji i određenim kozmetičkim proizvodima, da bi pre izvesnog vremena usledila potpuna zabrana korišćenja ove supstance u kozmetičkim proizvodima", kaže profesorka.
Dodaje da se u propisima u EU a i našoj zemlji, formaldehid nalazi na spisku zabranjenih supstanci u kozmetičkim proizvodima (Prilog 2, Pravilnika o kozmetičkim proizvodima) pod brojem 1577.
"Međutim, postoje supstance koje se mogu koristiti u kozmetičkim proizvodima, i koje vremenom oslobađaju formaldehid, poput pojedinih konzervanasa. U tom slučaju ukoliko se oslobađa koncentracija formaldehida veća od propisane, neophodno je da stoji napomena na deklaraciji proizvoda 'oslobađa /ispušta formaldehid'. Ovo upozorenje je prvenstveno od značaja zbog osoba sklonih alergijskim reakcijama, jer se ovaj vid ograničenja za formaldehid upravo odnosi na njegov potencijal za izazivanjem alergijskih reakcija", upozorava Đukić-Ćosić.
Prof. dr Danijela Đukić-Ćosić podseća da je ključna činjenica da se razvije svest kod potrošača da se smanjuje izloženost potencijalno opasnim supstancama, poput formaldehida, gde je i kad je to moguće.
"Takođe, osim promena navika nas samih, odnosno pojedinaca, važno je da nauka svojim najnovijim dokazima o toksičnosti i potom regulativa u kontinuitetu ograničavaju i zabranjuje hemikalije za koje se utvrdi da bi određeni načini korišćenja i u određenim koncentracijama bile opasne po naše zdravlje", zaključila je Đukić-Ćosić.
Pogledajte još:
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare