
Momčilo Antonijević je novinar i narodni travar. Proučavanjem, sakupljanjem, pisanjem i snimanjem emisija o lekovitim biljkama, bavi se tri decenije.
Momčilo živi, radi i sadi u Beogradu, a lekovito bilje bere po srpskim planinskim lepoticama Tari, Goliji, Zlataru, Zlatiboru, Rtnju i Staroj planini.
U razgovoru za N1 govorio je o lekovitim travama, kada se koriste, koje su posebno dobre za određena zdravstvena stanja, a otkrio nam je i koju lekovitu biljku bi nazvao „kraljicom lekovitih trava“.
Na pitanje da li smo danas zapostavili moć koju ima lekovito bilje na naš organizam on kaže da zapravo ima drugi utisak.
„Imam utisak da se sve veći broj ljudi, posebno mladih, što mi je neobično drago, vraća prirodi i biljkama. Nakon epidemije kovida ogroman broj ljudi počeo je da otkriva prirodne lepote livada i šuma Srbije“, kaže Momčilo.
Antonijević je jednom prilikom napisao da se ne slaže sa rečenicom „Nema te bolesti koja se ne može izlečiti biljem“. Kao dobar poznavalac lekovitih biljaka rekao nam je za šta sve biljke mogu da budu blagotvorne kada je naš organizam u pitanju.
„Travarstvo ili fitoterapija leči čoveka, a ne bolest. Biljke treba koristiti prvenstveno preventivno, da ostanemo zdravi. One su istovremeno blago, ali i efikasno sredstvo za očuvanje zdravlja. Šolja biljnog čaja treba da nam svima postane zdrava navka, dnevna rutina koja nam pomaže da ostanemo u balansu uprkos stresnom načinu modernog života“, savetuje sagovornik.
Na pitanje koliko može da bude opasno nepoznavanje neke biljke prilikom njene konzumacije, Momčilo kaže da je sve otrov i ništa nije otrov – tako kaže njegov omiljeni alhemičar Paracelzus.

„Veoma je važno da dobro poznajete biljke koje sakupljate. Svakog proleća neko se otruje mrazovcem jer je, dok je biljka sasvim mlada, njegove listove lako zameniti sa sremušem, moćnim biljnim antibiotikom i sredstvom za čišćenje krvnih sudova“, dodaje on.
Biljke koje bi određena grupa ljudi trebalo da izbegava
„Ljudi sa visokim krvnim pritiskom trebalo bi obazrivo da koriste koren sladića, oni koji piju lekove za razređivanje krvi ne treba da preteruju sa belim lukom i đumbirom. Kantarion stupa u interakciju sa mogim grupama lekova pa ga ne treba kombinovati sa antidepresivima, statinima i kntraceptivnim pilulama. Pelin, žalfija i cikorija nikako se ne piju tokom trudnoće“, naglašava.

Biljke koje bi neki ljudi trebalo da konzumiraju
Kako kaže Antonijević ljudi sa poremećajem rada jetre treba da piju sikavicu, nanu i smilje. Oni sa osetljimim disajnim organima treba da se oslone na bokvicu, majkinu dušicu, divizmu i oman. Glog je prijatelj slabog srca, a zlatnica fantastično utiče na bubrege.
Biljke i stres
Živimo u 21. veku kada sve više ljudi ima problem s mentalnim zdravljem. Dan nam je prekratak za količinu obaveza koje imamo. Našeg sagovornika smo pitali da li postoji biljka koja bi mogla da nam pomogne da se izborimo sa stresom?
„Matičnjak je najbolji biljni anksiolitik, kantarion antidepresiv, a hmelj i kamilica pomažu onima koje muči nesanica“, kaže.

Kada je reč o jačanju imuniteta Momčilo Antonijević kaže da kleka, zova, đumbir, matičnjak, majkina dušica, miloduh i ehinacea imaju izraženo antivirusno dejstvo i pomažu odbrambenom sistemu našeg tela da radi efikasno.
Lekovite trave za prehladu
Za lečenje nadraženih disajnih organa travar savetuje korišćenje zove, lipe, nevena i rtanjskog čaja.

Kraljica svih lekovitih trava
„Francuski travar Moris Mesege kaže da ako iz šetnje prirodom treba da se vratimo samo sa jednom biljkom, onda to treba da bude kopriva. Pored regulacije krvne slike, kopriva daje izvanredne rezultate kod reumatizma, proliva, kamena u bešici, dijabetesa, niskog krvnog pritiska, unutrašnjih i spoljnih krvarenja, naročito u kombinaciji sa rusomaćom, virkom i nevenom. Kopriva se, takođe jako uspešno upotrebljava za jačanje korena kose i protiv peruti“, zaključuje narodni travar Momčilo Antonijević.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare