U Srbiji potvrđeni prvi slučajevi malih boginja, apeluje se na vakcinaciju

Zdravlje 12. jan 202311:27 9 komentara
Shutterstock

Prema podacima Batuta u Srbiji od malih boginja obolelo je troje dece i jedna odrasla osoba. Svi slučajevi su otkriveni u Smederevu, a kako se navodi, njihovo zdravstveno stanje za sad je dobro.

Direktorka Instituta za javno zdravlje „Batut“ Verica Jovanović, rekla je za RTS da su deca nevakcinisana, a da za odraslu osobu nema informacija da li je vakcinisana ili ne.

Povezane vesti

Ona je dodala da je obuhvat vakcinacije MMR vakcinom na najnižem nivou u poslednjem periodu.

„Prema podacima kojima raspolaže Batut, obuhvat u prošloj godini je bio 71 odsto, kada je reč o uzrastu dece do dve godine, dok je kod dece predškolskog uzrasta taj obuhvat oko 85 odsto, što nije dovoljno“, rekla je Verica Jovanović, za RTS i apelovala na roditelje da vaksinišu decu.

Pojava malih boginja nije iznenađenje. Predsednik Udruženja pedijatara Srbije Georgios Konstantinidis izjavio je krajem prošle godine da postoji realna mogućnost za epidemiju, upravo zbog pada obuhvata vakcinisanih.

Uzrok nastanka malih boginja

Uzročnik malih boginja ili morbila je RNK virus koji je neotporan u spoljašnjoj sredini, a nalazi se u nazoferingealnom sekretu, urinu i krvi dva do tri dana pre pojave simptoma bolesti i jedan dan nakon pojave simptoma bolesti, kako se navodi na sajtu „Stetoskop“.

Kada su u pitanju novorođenčad, ona su zaštićena u prvih šest meseci života imunitetom prenetim od majke, ukoliko je prebolela morbile.

Put širenja infekcije je kapljični, a ulazna vrata infekcije su sluzokože konjuktiva i gornjih partija respiratornog trakta. Javlja se u endemoepidemijskom obliku najčešće kod dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. U našoj sredini pokazuje sezonski karakter javljanja, sa maksimumom oboljevanja u jesen, zimu i proleće.

Klinička slika

Inkubacija kod morbila je ustaljenja i iznosi 10 do 11 dana. Protiče bez simptoma, a u poslednjoj trećini inkubacionog perioda osoba je infektivna.

Bolest prolazi kroz tri stadijuma:

Kataralni stadijum – predstavlja početak bolesti i odlikuje se kataralnim promenama na sluzokoži konjuktiva, nosa i nižih delova disajnih puteva. Traje tri do četiri dana, počinje postepeno sa znacima opšte infekcije.

Temperatura postepeno raste, osoba je malaksala, umorna, neraspoložena, bez apetita. Tegobe se svakog dana pojačavaju i pri kraju ovog stadijuma javljaju se specifični znaci bolesti.

Objektivnim pregledom, nalazi se konjuktivitis, rinitis, koža lica je bleda, sluzokoža ždrela i tonzila je hiperemična. Nije prisutna ospa po koži, ali ne mekom nepcu se može videti enantem.

Osipni stadijum – pri kraju kataralnog stadijuma nastaje kratkotrajno poboljšanje, a zatim pogoršanje sa porastom telesne temperature i opštim znacima bolesti.

Ospa je vodeći klinički simptom. Javlja se najpre na koži glave iza ušiju, a zatim istog dana zahvata kožu lica i vrat. Širi se od glave prema donjim partijama tela kao kapi vode iz tuša, izbija dva do tri dana

Koža je na dodir prijatna, topla, meka i vlažna, baršunasta. Nisu prisutne subjektivne smetnje. Povlači se istim redom kojim je izbijala, od glave i lica prema vratu, trupu, gornjim ekstremitetima i nogama, tako da se može dogoditi da na licu ospa bledi i povlači se, a da na stopalima izbija.

Osoba je visoko febrilna. Oči su suzne sa izraženim konjuktivitisom. Lice je zažareno. Srčana radnja je ubrzana i prati visinu temperature. Osipni stadijum traje pet do šest dana, a zatim nastupa stišavanje bolesti uz postepeni pad temperature.

Stadijum rekonvalescencije – karakteriše se povlačenjem ospe. Na mestima ospe se javlja prolazna hiperpigmentacija i brašnasto perutanje. Opšte stanje osobe se poboljšava i ovaj stadijum traje četiri do pet dana, u zavisnosti od pojave komplikacija.

Morbili traju oko dve nedelje, ali stadijum rekonvalescencije može da se produži i na nekoliko nedelja.

Treba napomenuti da postoje više kliničkih oblika malih boginja kao i da u sklopu ove bolesti mogu nastati i različite komplikacije.

Dijagnoza

Dijagnoza morbila se postavlja na osnovu anamneze, epidemioloških podataka, kliničke slike i toka bolesti.

Međutim potrebna je serološka dijagnoza koja je najpouzdanija. Promene u krvnoj slici su karakteristične. Javlja se leukopenija sa limfocitozom.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare