Udruženje Leuka: Srbiji treba 100.000 donatora koštane srži, a ima 8.500

Zdravlje 10. apr 202112:57 13 komentara

Broj donatora koštane srži u Srbiji je svega 8.500, a trebalo bi da ih bude barem sto hiljada, izjavio je za N1 predsednik udruženja Leuka Predrag Slijepčević.

„To je moj lični cilj i mi ćemo ga jednog dana dostići“, rekao je Slijepčević i najavio akciju kako bi se građani podstakli da doniraju.

Povezane vesti:

Slijepčević je kazao da je ove godine cilj da se dostigne broj od 20.000 ljudi upisanih u registar donatora koštane srži.

On kaže da je Srbija po broju donatora verovatno poslednja u Evropi i navodi primer Hrvatske, koja ima oko dva puta manje stanovnika, a u svom registru ima 80.000 upisanih davalaca.

„Donori mogu da budu svi zdravi ljudi. Samo oni koji imaju teške srčane mane, dijabets tipa 1, autoimune bolesi, ne mogu“, rekao je on.

Objašnjava da je biti donator jednostavno – ode se u zavod za transfuziju, popuni se formular i da se krv.

Kaže da ljudi nisu dovoljno informisani i da mnogi misle da se „doniranje koštane srži radi tako što se polomi kost i izvadi srž“.

„Doniranje se ne radi koštanom srži nego matičnim ćelijama koje se uzmu iz krvi. Čovek sedne za mašinu, nema bola, odsedi, moram da priznam, četiri-pet sati, a za to vreme se matične ćelije izdvoje“, ukazao je.

Slijepčević se pozvao na studiju rađenu u Nemačkoj prema kojoj se procenat uspešnosti transplantacije koštane srži povećava za 30 odsto ako pacijent i donor potiču iz iste oblasti, oko 100 kilometara jedan od drugog.

Naveo je primer mladog Miljana Tomoivića, koji je prošle godine umro u 36. godini od leukemije.

„Miljan je imao donora koji je bio iz inostranstva, to je bilo u vreme kovida. Onda je taj donor odustao, a drugi donor koji se javio nije bio toliko podudaran, i Miljan nije preživeo. Razlog je što kod nas nema dovoljno donora“, kazao je Slijepčević.

Dodaje da se Zavod za transplantaciju brine o donorima i da ljudi ne treba da se boje za sigurnost, kao i da je lečenje obolelih od leukemije „do đavola skupo“.

„Dajte onda da uradimo stvari koje nisu tako skupe i da podignemo uspešnost tog lečenja“, zaključio je Slijepčević.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare