Za dobijanje kilograma u srednjim godinama nije krivac sporiji metabolizam

Zdravlje 15. avg 202115:24 11 komentara
Shutterstock

Većina ljudi posle tridesete krivi metabolizam za dobijanje kilograma, naučnici smatraju da to nije tačno.

Studija, sprovedena na 6.400 ljudi, starosti od osam dana do 95 godina, u 29 zemalja, ukazuje na to da metabolizam ostaje na istom nivou od 20. do 60. godine. Vrhunac dostiže sa godinu dana, a nakon 60. godine se naglo usporava.

Povezanie vesti

Ova studija, objavljena u časopisu „Science“, otkrila je četiri faze metaboličkog života:

Od rođenje do prve godine, kada se metabolizam ubrzava od onog koji je usaglašen sa majčinim i dostiže vrhunac 50 odsto iznad metabolizma odraslih.

Zatim dolazi do lagano usporavanje do 20. godine, bez skoka tokom svih promena u pubertetu.

Između 20. i 60. godine nema nikakve promene.

Da bi nakon 60. pa do 90. godine metabolizam bio sporiji za 26 odsto u odnosu na onaj u srednjim godinama.

„To je slika koju nikada do sada nismo videli i u njoj ima mnogo iznenađenja“, rekao je jedan od istraživača, profesor Džon Spikman sa Univerziteta u Aberdinu i dodao:

„Ono što me najviše iznenađuje je to što nema promena tokom odrasle dobi. Ako dođe do povećanja telesne težine u srednjim godinama, više za to ne možete da krivite spor metabolizam“.

Neuhranjenost u detinjstvu

Druga iznenađenja došla su iz onoga što studija nije otkrila.

Nije bilo metaboličkog skoka ni u pubertetu, ni tokom trudnoće, ni usporavanja tokom menopauze.

Brz metabolizam u prvim godinama života takođe naglašava koliko je to važan trenutak u razvoju i zašto neuhranjenost u detinjstvu može ostavi doživotne posledice.

„Kada ljudi govore o metabolizmu, misle na ishranu i vežbanje, ali metabolizam je mnogo više od toga, mi zapravo posmatramo vaše telo, vaše ćelije dok obavljaju svoj posao“, rekao je profesor Herman Poncer sa Univerziteta Djuk za BBC.

Doze lekova

Istraživači su rekli da bi potpuno razumevanje promene metabolizma moglo da ima implikacije u medicini.

Profesor Poncer rekao je da bi to moglo da pomogne u otkrivanju da li se karcinom širi različito sa promenom metabolizma i da li doze lekova mogu da se prilagode u različitim fazama.

Čak se raspravlja i o tome da li lekovi koji menjaju metabolizam mogu da uspore bolest u starijoj dobi.

Dr Rozalin Anderson i Timoti Roads, sa Univerziteta u Viskonsinu, rekli su da je „studija bez presedana“ već dovela do „važnih novih saznanja o ljudskom metabolizmu“.

I „ne može da bude slučajnost“ bolesti u starijoj dobi su se javile usled usporavanja metabolizma.

Epidemija gojaznosti

Profesor Tom Sanders sa Kraljevskog koledža u Londonu rekao je da je „zanimljivo da su otkrili veoma male razlike u ukupnoj potrošnji energije između ranog odraslog doba i srednjih godina.

„Ovi nalazi podržali bi stav da je epidemija gojaznosti podstaknuta viškom unosa energije hranom, a ne smanjenjem potrošnje energije.“

Dr Soren Brage, sa Univerziteta u Kembridžu, rekao je da je ukupnu potrošenu energiju “ veoma teško izmeriti“ i dodao:

„Hitno moramo da skrenemo pažnju, ne samo na globalnu energetsku krizu definisanu sagorevanjem fosilnih goriva, već i na energetsku krizu koja je uzrokovana nedovoljnim sagorevanjem kalorija u našem telu.“

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare