Kako će Austrija uvesti obaveznu vakcinaciju za starije od 18 godina

N1 specijal 18. jan 202208:25 36 komentara
Austrija
Tanjug / AP, Lisa Leutner

Austrija je već od prošlog decembra evropska, ako ne i međunarodna senzacija zbog najave uvođenja obavezne vakcinacije. I ništa, čak ni najveći politički korupcijski skandal u poslednjih nekoliko decenija, koji je potpuno promešao austrijske političke karte, nije toliko mnogo podelio javnost i na ulice isterao toliko ljudi kao prijedlog zakona o uvođenju obavezne vakcinacije. Ali nema sumnje, u Austriji će vakcinacija biti obavezna od februara. Šta donosi austrijski zakon i kakva je uprkos masovnim protestima geneza donošenja ove prelomne odluke, koja je na kraju, naravno, prvenstveno politička?

Činilo se da su stvari ponovo pod kontrolom. Nakon oktobra i novembra, kada je broj zaraženih koronavirusom u Austriji premašio najpesimističnije prognoze, a bolnice i njihova odeljenja za intenzivnu njegu vodili najteže borbe u poslednje dve godine, četvrto strogo zatvaranje države, uz inače prekršeno političko obećanje da će „lockdown“ važiti samo za nevakcinisane, donelo je olakšanje, piše izveštač N1 Slovenije iz Beča.

Brojevi su govorili, potvrđivali da je novi strogi „lockdown“ uspeo. Ljudima je laknulo, broj hospitalizovanih pacijenata sa kovidom pao je sa nešto više od 3.200 na 1.000, onih na intenzivnoj njezi sa 670 na nešto više od 300, a broj dnevno novozaraženih sa 15.000 na 3.000.

Tako je i 1. januara ove godine, skoro hiljadu posetilaca bečke koncertne dvorane Musikverein, s maskama na licu, nakon jednogodišnje pauze pod dirigentskom palicom proslavljenog dirigenta izraelskih korena, 79-godišnjeg Daniela Barenboima, ponovo moglo uživo da prati tradicionalni novogodišnji koncert jednog od najpoznatijih svetskih simfonijskih orkestara.

Povezana vest

Novog, već petog kancalera u poslednje četiri godine, koji je nakon izlaska Liberala iz koalicije i posle pada prve vlade Sebastijana Kurca, a koji bi u njegovoj drugoj vladi preuzeo funkciju ministra unutrašnjih poslova, nije bilo. Značajno. Ne zbog protokola već, kako je to jasno rekao i sam kancelar Karl Nehamer, jer bi svojim učešćem na čuvenom novogodišnjem koncertu u ovom trenutku poslao pogrešnu poruku austrijskom narodu.

Ali smirivanje situacije trajalo je samo kratko, svakako kraće od očekivanja. Već u prvih deset dana nove godine, austrijska kancelarija za javno zdravlje ponovo je postigao neslavan rekord. Čak 17.000 ljudi je bilo novozaraženo. Drugim rečima, u samo nekoliko dana potvrdili su čak 400-postotni porast infekcija.

Vrlo zarazni omikron najviše je pogodio područja s najvećom gustinom stanovništva, a posebno Beč. Dvomilionska prestolnica, koju predvodi bečki gradonačelnik Mihael Ludvig iz redova socijaldemokrata, od svih devet država skoro sve vreme epidemije prednjačila je u borbi protiv virusa zbog često strožijih mera od onih koje je usvajala austrijska savezna vlada. Omikron je ovo okrenuo naglavačke. Gledano prema broju stanovnika, u Beču je skoro tri puta više novozaraženih nego, na primer, u Donjoj i Gornjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj ili Gradišću.

Rekordna testiranja

Prema broju obavljenih PCR testova po glavi stanovnika, Austrija je svetski rekorder. Dnevno testira najmanje pola miliona ljudi, povremeno čak i milion stanovnika dnevno. Testiranja, koja su besplatna, državu su prošle godine koštala 1,6 milijardi evra. Vlada je prošle sedmice odobrila još i dodatna sredstva za ovu namenu.

To uostalom zahtevaju stroga pravila koja je sama vlada usvojila, među njima su testiranje u školama tri puta sedmično, PCT uslov na radnom mestu, ograničenje ulaska u restorane i muzeje. Još uvek je na snazi „lockdown“ za nevakcinisane, koji je između ostalih pod nadzorom austrijskih policajaca.

Podaci, koje je nedavno objavio austrijski statistički zavod, pokazuju da će epidemija kovida-19 u austrijskim javnim finansijama probušiti rupu u iznosu od 70 milijardi evra. Prognoze privrednog rasta od 5 odsto u naredne dve godine su optimistične, ali je još uvek neizvesno kakve će biti javnofinansijske posledice omikrona.

Svaka naredna nedelja strogog zatvaranja, navodi austrijsko fiskalno veće, državu košta dodatnih 700 miliona evra, a delimično zatvaranje javnog života trista miliona evra manje.

I zato, a pre svega zbog činjenice da je Austrija još pre decembra imala jednu od najnižih stopa vakcinisanosti stanovništva u državama zapadne Evrope (a bila je više od 65,5 odsto), protiv vakcinisanja je još uvek trećina stanovništva, najkontroverzniji austrijski zakon poslednjih godina, dakle zakon o obaveznoj vakcinaciji za sve starije od 18 godina, očito će dobiti potrebnu parlamentarnu podršku.

Podrška i od opozicije

U suprotnosti od Slovenije, gde struka nije jedinstvena po pitanju obaveznog vakcinisanja starijih od 50 godina, kao što pre predstojećih izbora ne postoji niti jaka politička volja za uvođenje obaveznog vakcinisanja, u Austriji zakon o obaveznom vakcinisanju ima podršku ne samo unutar koalicije nego i unutar opozicije.

Jedini izuzetak je liberalna FPÖ. Retorika njenog predsednika Herberta Kikla, koji je preboleo kovid u decembru, je oštra: „To je aparthejd s vakcinisanjem, vlada svojim merama deli društvo i sprovodi strogu politiku žrtvenog jarca. To je najgluplja, najlažljivija i najsadističnija vlada u Evropi.“

Predsednik stranke, koja jedina nije bila pozvana pri izradi teksta zakona, jasan je: „Nismo protiv vakcinacije, ali smo protiv obavezne vakcinacije. Borimo se da niko ko odbije vakcinaciju ne bude u nepovoljnom položaju.“

Kikl je prošle godine na jednoj od svojih konferencija za novinare „reklamirao“ ivermektin za lečenje kovida. To je lek namenjen lečenju parazita kod životinja, njegov učinak na koronavirus nikada nije bio dokazan.

U Sloveniji ga je tokom zaraze konzumirala parlamentarna poslanica Violeta Tomič, što je u javnosti izazvalo prilično veliko iznenađenje, a stranka Ljevica se od njenog odnosa prema kovidu-19 morala i distancirati.

Ali, Kikl nije konzumirao ivermektin kada je bio zaražen kovidom i to ga svejedno nije sprečilo da pozove na „otvorenu debatu o nuspojavama vakcina i alternativnim mogućnostima lečenja“.

Prema mišljenju političkih analitičara, stranka FPÖ je jedina austrijska stranka koja je u toj krizi iskoristila mogućnost političkog protesta kako bi nakon afere „Ibiza“ nadoknadila izgubljeno. Pažnja, koju stranka dobija svojim kategoričnim protivljenjem obaveznoj vakcinaciji, je jedinstvena.

Podsticanjem i učešćem u protestima, koji samo u glavni grad redovno privlače više od 40.000 ljudi, održava visok nivo uticaja na približno trećinu biračkog tela koje se protivi (obaveznoj) vakcinaciji. Približno toliko, nešto manje od trećine svih glasova, dobili su liberali na prošlim izborima, pre nego što im je u lice eksplodirala politička afera decenije, korupcijska afera „Ibiza“.

Činjenica je da partijski princip nije čvrst. Isto tako ni njeno članstvo nije čvrsto. Stranka je još 1997. godine zagovarala obaveznu vakcinaciju, a tome se sada protivi, na šta Kikl odmahuje rukama i odgovara da vakcine međusobno nisu uporedive.

Osim toga, protiv retorike i načina vođenja stranke se u zadnjem mesecu javno izjasnilo više njenih prepoznatljivih članova. Među njima je bivša podkancelarka Suzane Rajs, koja je rekla da se „radi o ljudskim životima, to se ne bi dogodilo pod Hajderom“. Tako je i prema politici stranke kritična bivša ministarka zdravlja Beate Hartinger-Klajn, koja podržava obaveznu vakcinaciju, i bivši predsednik stranke Norbert Hofer, koji je takođe i sam vakcinisan.

Radikalizacija protivnika

Kao što u svojoj redovnoj rubrici „Provera činjenica“ konstatuje nedeljnik Profil, značajnu ulogu na sentiment protiv vakcinacije u Austriji ima ne samo politika liberala nego i privatna televizijska kuća Servus TV u vlasništvu koncerna Red Bull Media, koja već od početka epidemije podržava kritičare vladinih mera i one, koje banalizuju kovidnu bolest. Šef televizije Ferdinand Vegšajder, konstatuje Profil, svojim nedeljnim komentarima izaziva strah od vakcinacije i lažnim vestima doprinosi širenju teorija zavere.

I to bi trebali biti ključni razlozi za sve veću radikalizaciju protivnika vakcinacije. Od najave usvajanja zakona o obaveznoj vakcinaciji, na desetine hiljada njih korača ulicama najvećih austrijskih gradova

S transparentima „ubice dece“, „kovid idioti“, „lažljivci“, „rušitelji demokratije“, protestuju ispred bolnica, vređaju lekare, a uzvikivanjem „fabrika laži“ teraju novinare i snimatelje javnog ORF-a.

U Lincu, trećem po veličini gradu u Austriji, zauzeli su gradonačelnikov vrt, u Štajerskoj je u apoteci izgoreo punkt za testiranje, policijske racije su već u maju prošle godine među negatorima virusa otkrile ilegalno oružje i municiju, a lekarka iz Donje Austrije, koja je vakcinisala decu, dobila je nekoliko pretećih poziva i pisama, zato je vakcinisanje u njenoj ordinaciji nekoliko dana obezbeđivala čak i policija.

Gradonačelnik Beča Ludvig dodaje da se pri tome „mora napraviti jasna razlika između onih koji su zabrinuti za vakcinaciju i možda imaju osnovane strahove, i onih koji iz toga žele da crpe politički kapital“.

Šta će biti u austrijskom zakonu o obaveznoj vakcinaciji

Zakonom o obaveznoj vakcinaciji za starije od 18 godina Austrija bi postala prva država u Evropi koja bi poduzela takvu meru u borbi protiv epidemije. Iako se u početku činilo da će vakcinacija biti obavezna za sve starije od 14 godina, prema poslednjim najavama austrijskog kancelara, biće obavezna za sve starije od 18 godina.

Među izuzetke predlog zakona uvrštava trudnice, osobe sa posebnim zdravstvenim problemima kojima se ne preporučuje vakcinacija i one koji su pre manje od šest meseci preboleli kovid-19.

Za sada se važećim smatraju vakcine Pfizera, AstraZenece, Janssena i Moderne. Zakon navodi 15. mart kao prvi ključni datum. Ko do tada ne bude vakcinisan ili u centralni registar vakcinacije ne upiše potvrdu o izuzeću, biće kažnjen.

Kazne su visoke čak i za austrijski standard, gde je prosečna godišnja bruto plata za više od osam hiljada evra veća od slovenačke. Idu čak i do 3.600 evra, u zavisnosti od imovinskog stanja. A zatvor umesto novčane kazne zakon uopšte ne predviđa.

Slična kazna, do 3.600 evra, čeka i lekare koji budu izdavali lažne potvrde. Za status potpuno vakcinisanog biće potrebne tri vakcinacije. Druga se mora završiti najkasnije 42 dana nakon prve, a treća najkasnije 270 dana nakon druge.

Prihodi, koji će se kaznama sliti u javnu blagajnu, biće namenski iskorišćeni. Novac će ići bolnicama i ustanovama socijalne zaštite.

Zakon o obaveznoj vakcinaciji prema predviđanjima biće na snazi do kraja januara 2024. godine, a nova naučna saznanja o virusu i epidemiji mogu i skratiti njegovu valjanost. I još: u nacrtu zakona za naredne dve godine austrijska vlada već predviđa više stotina hiljada žalbi zbog zakona i s tim više od 110 miliona evra dodatnih troškova zbog preopterećenosti sudova.

Zakon će uskoro biti usvojen

Iako čak i unutar stranaka, koje se slažu da je zakon dobar, smatraju da zbog blažeg toka bolesti uzrokovane omikronom, obavezna vakcinacija više nije toliko neophodna, zakon će u austrijskom parlamentu gotovo sigurno biti potvrđen i to sa dvotrećinskom većinom.

Nacrt zakona je napisan na sedam stranica. Dobio je više od 180.000 primedbi. Nema sumnje da su većinu njih napisali članovi i simpatizeri austrijskih liberala.

Nadležni medicinski odbor će zakon pretresti početkom naredne sedmice, a očekuje se da će konačno biti usvojen krajem ovog meseca. Već sada je jasno da i pored poslanih primedbi neće biti većih izmena zakona.

Ministarka, nadležna za ustav, Karoline Edtstadler, uverava da će zakon proći i ocenu ustavnosti u slučaju eventualne žalbe. Takođe i zbog toga što najnoviji podaci istraživanja potvrđuju da vakcine još uvek imaju dovoljno pouzdan učinak prilikom zaraze virusom i da stoga imaju smisla.

Pre nekoliko dana su o vremenskoj primeni zakona posumnjali državni centralni zdravstveni centar i firma ELGA GmbH, koja će biti zadužena za tehnički nadzor primene zakona, rekavši da tehnički interfejs za automatsko slanje kazni prekršiocima zakona pre aprila nije moguće uvesti. Ipak, ministar zdravlja Volfgang Mikštajn odlučan je da će zakon, a sa njim i obavezna vakcinacija za sve starije od 18 godina, stupiti na snagu u februaru.

Zato što iz tehničkih razloga, na koje je ukazao državni registar za vakcinaciju, automatsko slanje kazni neće biti moguće do aprila, od 15. marta dalje kontrole (nasumične) na ulici vršiće austrijski policajci.

500 evra za sve koji idu po buster dozu?

Sa zakonom ili bez njega, činjenica je da Austrija, kada se radi o potpunom vakcinisanju stanovništva, sa 72 odsto uprkos delimičnom poboljšanju te slike poslednjih sedmica, za sada ostaje na repu zapadnoevropskih zemalja i tek 15. među svim članicama EU.

To su procenti o kojima Slovenija može samo da sanja – oko 57 odsto stanovništva vakcinisano je s dve doze vakcine, a oko 25 odsto stanovništva s buster dozom.

Obavezna vakcinacija će sigurno povećati vakcinisanost stanovništva u Austriji. Možda će većem broju doprineti i predlog predsednice socijaldemokrata Pamele Rendi Vagner za nagradu od 500 evra za sve vakcinisane trećom dozom vakcine. Da su za razgovore o toj ideji otvoreni, potvrdili su kako kancelar Nehamer tako i vicekancelar Kogler.

Koliki će to biti procenti, niko se ne usuđuje da prognozira, ali politika računa da će do leta u Austriji biti oko 80 odsto populacije vakcinisano sa tri doze vakcine, struka računa odnosno nada se još većem procentu.

Neće biti jednostavno, uostalom, legalizacija obavezne vakcinacije je prelomna odluka, kojoj se deo austrijske javnosti zaista uporno protivi. Mogu se pojaviti i političke posledice. Kakve će biti, videće se na jesen, kada Austrijanci izađu na predsedničke izbore.

Jedno je sigurno, niko u Austriji ne želi više od 800.000 provera i kontrola, koje je policija morala da izvrši samo u poslednjem „lockdownu“. I niko više ne želi još jedno potpuno zatvaranje države. Ljudi čekaju da se epidemija što pre završi i dan kada će se moći vratiti normalnom životu. Vakcinacija će Austrijance zasigurno približiti tom danu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare