Zašto na komentar „bela si, što nisi pocrnela“ treba odgovoriti sa „hvala“

N1 specijal 11. jul 202222:06 28 komentara
Shutterstock

Godišnji odmor. Plaža. More. Sunce. Ovaj scenario takođe treba da uključi miris kreme za sunčanje. Ali iako je potreba za adekvatnom zaštitom od sunca postala deo javne zdravstvene debate poslednjih godina, većina ljudi još uvek ne koristi kremu za sunčanje svaki dan. I trebalo bi – posebno za prevenciju raka kože, čija se učestalost ubrzano povećava. Dodatna motivacija treba da bude i činjenica da je na ovaj način moguće zadržati mladalački izgled na duži vremenski period.

Sunce, naravno, ima mnogo pozitivnih efekata na naše zdravlje – omogućava sintezu vitamina D, jača imuni sistem, blagotvorno utiče na cirkulaciju i opšte raspoloženje. Ali prekomerno izlaganje suncu ili bilo kakvo izlaganje bez odgovarajuće zaštite može biti opasno.

Stručnjaci su tek pre nekoliko godina počeli da ukazuju na važnost zaštite od UV zraka, priznaje dr. Tamara Levičnik, koja je dobila „titulu“ Moj dermatolog 2022. Zasluge za podizanje svesti o ovom pitanju mogu se pripisati kozmetičkim influenserkama, koje u svojim upozorenjima uključuju i aspekt zaštite od starenja i aspekt rizika od razvoja raka kože.

Incidencija malignog melanoma kože, kako u Sloveniji, tako i u drugim delovima sveta, ubrzano raste i otprilike se udvostručuje svakih 10 godina.

Godine 1985. Registar za rak Republike Slovenije je registrovao 91 novi slučaj obolelog od melanoma, a 2008. godine 451. U svetu svake godine od melanoma kože umre 57.000 ljudi. U EU, Slovačka ima najveću starosnu standardizovanu stopu smrtnosti, dok je Slovenija sa 3,8 umrlih na 100.000 stanovnika odmah iza nje, na drugom mestu među 27 zemalja EU.

Stručnjaci smatraju da bi se odgovarajućim merama samozaštite moglo izbeći štetno dejstvo UV zračenja i da bi moglo da se spreči četiri od pet slučajeva raka kože.

Koliko dugo naša nezaštićena koža može da izdrži izlaganje suncu bez posledica, tj. oštećenja kože, inače zavisi od pigmentacije ili fototipa kože. Ako smo svetliji, možemo da izgorimo posle 10 minuta. „Ali nema bezbednog sunčanja, kao što nema bezbednog pušenja“, naglašava dr  Levičnik.

Svako potamnjenje ili crvenilo je zapravo znak oštećenja kože, čak i ako ne govorimo o stvarnim opekotinama. Kako objašnjava sagovornica N1 Slovenija, naše ćelije kože zapravo popravljaju promene izazvane UV zračenjem. Koža postaje tamnija zbog pigmenta koji se oslobađa i štiti DNK kože, a taj pigment uopšte ne bi nastao da nije bilo oštećenja kože.

Dakle, čak i ta „mala boja“ koju mnogi žele zapravo je znak oštećenja kože, a ako želimo da održimo bronzani ten, to podrazumeva redovno oštećenje našeg najvećeg organa.

Čak i veštačko sunčanje u solarijumu predstavlja rizik za razvoj raka kože. U solarijumima koriste posebne sijalice koje emituju UV svetlost A i B. Kako upozorava dr Levičnik, sunčanje u solarijumu može biti čak i opasnije od izlaganja podnevnom suncu.

Šta su UVB, a šta UVA zraci?

UVB zraci su visokoenergetski zraci odgovorni za opekotine od sunca i melanogenezu („bronzing“, tamnjenje). Predstavljaju dva odsto ukupnih zraka, a u principu su već zaustavljeni epidermom. UVA zraci ne zagrevaju, već prodiru u dublje slojeve kože i nepopravljivo je oštećuju. Oni predstavljaju čak 98 odsto zrakova, a prodiru kroz staklo i oblake. Ako želimo da sprečimo brzo starenje kože, razvoj karcinoma kože i fotosenzitivnost, kremu za sunčanje moramo koristiti u svim godišnjim dobima.

Zaštitni faktor ili SPF (faktor zaštite od sunca) nam govori koliko dugo možemo da ostanemo na suncu bez opekotina. To zavisi od sposobnosti naše kože da se zaštiti, objašnjava dr Levičnik – za nekoga ko može da ostane na suncu 10 minuta pre nego izgori, proizvod sa SPF od 10 će pomnožiti ovo „vreme samozaštite“ sa 10. Sa SPF od 50, možemo ostati na suncu 50 puta duže pre sagorevanja, sa SPF od 15, 15 puta duže…

Naravno, ovo je tačno samo ako se zaštitni proizvod pravilno nanese na kožu – količina je pre svega važna. Dvostruka količina proizvoda ne znači da udvostručujemo zaštitu. Ali važno je da u osnovi, na kožu nanosimo najmanje 2 mg/cm2 zaštitnog sredstva. Pošto nam te informacije ne govore dovoljno, možemo se osloniti na tzv. metodu dva prsta. Nanosimo otprilike jedan centimetar kreme za sunčanje na celu dužinu palca i srednjeg prsta. Kao meru možemo koristiti i kašičicu – ¼ kašičice za lice, ¼ kašičice za vrat i ¼ kašičice za predelu grudi, ako je taj deo izložen suncu.

Za zaista optimalnu zaštitu, nanošenje treba ponavljati svaka dva sata, kao i uvek nakon kupanja, obilnog znojenja ili brisanja peškirom.

„Mislim da smo svi mi u struci svesni da je to za normalnog korisnika nerealno, pa vam savetujem da idete svojim osećajem. Na moru i na odmoru u planinama potrebno je ponovno nanošenje, jer znojenje zapravo razblažuje zaštitni film, a aktivnost UV filtera počinje da opada. Pošto u to vreme obično nemamo šminku, ponovno nanošenje je lakše“, savetuje Tajka Selan, diplomirani kozmetolog (farmaceutski fakultet) i kreator bloga Cosmedoc.

Tokom prosečnog dana provedenog u zatvorenom prostoru (recimo na poslu), nanošenje kreme za sunčanje ujutru će vam pružiti određenu zaštitu i na putu kući. Ako idemo u još jednu šetnju, bilo bi dobro da se odlučimo da ponovo nanosimo kremu.

Mineralni ili hemijski filter?

Prilikom izbora kreme za sunčanje možemo izabrati kremu sa mineralnim ili hemijskim filterima. Prvi reflektuju UV svetlo, dok ga hemijski filteri apsorbuju i rasipaju kao energiju ili toplotu.

Najpoznatiji mineralni filteri su titan dioksid i cink oksid – zaštita ove vrste krema je trenutna, i nije ih potrebno nanositi unapred.

Pixabay.com/ kaboompics

Kako kaže dr Levičnik, nude nam širok spektar zaštite i tako nas štite od UVB i UVA zraka. Češće se koriste u prirodnoj kozmetici i pogodni su za osetljivije tipove kože. Pošto je njihova tekstura gušća, na kraju dana ih treba temeljno ukloniti. Preporučuje se dvofazno čišćenje – u prvom koraku koristimo sredstvo za čišćenje na bazi ulja, a u drugom gel za čišćenje, mleko ili penu.

Kreme sa hemijskim filterima, koji obično uključuju avobenzone, oktinoksate i oksibenzone, prodiru dublje u našu kožu. Ovi filteri deluju kao sunđer, apsorbujući UVA i UVB zrake. Pored ostalih sastojaka, hemijski filteri se često kombinuju sa antioksidansima kao što su vitamin A ili E. U ovom slučaju zaštita nije trenutna – proizvod se mora naneti na kožu otprilike 20 minuta pre izlaganja kože dnevnoj svetlosti, jer potrebno je vreme da se dobro ‘namiri’ i obezbedi zaštitu.

Ne radi se samo o borbi protiv starenja

Da je svest o uticaju sunca na našu kožu – tu mislimo na oštećenje i prevremeno starenje – i dalje prilično niska, saglasne su i dr Levičnik i Tajka Selan.

Instagram i TikTok profili i blogovi o kozmetici, gde je svest o ovom pitanju na visokom nivou, dopiru do ograničenog broja ljudi, navodi Selan. „Ali ne bih rekla da su na takvim profilima ljudi koji su opterećeni svojim izgledom, već ljudi koji žele da ulažu u svoje zdravlje“, dodala je ona.

Poslednjih pet godina sprovode se intenzivna istraživanja koja pokazuju da negativni efekti UV zračenja nisu samo lokalizovani na koži. Svako nezaštićeno izlaganje izaziva kaskadu zapaljenskih procesa u telu.

„Čak i ako pretpostavimo da neko ima sreće i ne dobije rak kože uprkos nezaštićenom izlaganju UV zračenju, to ne znači da efekti neće biti izraženi na drugim mestima u telu. U svakom slučaju, verujem da zaštita kože ide mnogo dalje od prevencije starenja“, naglašava Selan.

Kako si beo! „Hvala!“

Svetlije puti često se susreću sa komentarima poput: „Kako si bela! Da li si uopšte bila na moru?“

Naravno, od svakog pojedinca zavisi kako će na to reagovati, ali najzdraviji odgovor na komentar o našem nedostatku preplanule kože bio bi: „Hvala!“.

„Ako vas neko pita zašto ste tako bezbojni nakon odmora na moru, možete biti ponosni što ste pravilno zaštitili svoju kožu i poštedeli je. Mislim da će ljudi, koji sada pitaju druge zašto su bez boje, posle 45. godine isto pitati kako još uvek imaju tako lepu i očuvanu kožu“, dodaje Selan.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare