Zaoštreni odnosi Beograda i Zagreba koče put Srbije ka EU

Region 04. apr 201618:17 > 18:22
N1

Beograd očekuje da članice Evropske unije neće podržati Hrvatsku u blokadi pregovaračkog procesa u poglavlju 23. Zagrebu je od srpskih vlasti poslata poruka da poštuje ljudska prava i srpske žrtve.

Da li će Zagreb i Beograd svoje bilateralne sporove ipak rešavati kroz pregovore Srbije o članstvu u Evropskoj uniji? Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić veruje da ostale zemlje članice EU neće blokirati Srbiju, dok je bivši ministar pravosuđa Hrvatske Orsat Miljenić siguran da će pritisci biti nastavljeni

Veljko Marić, pripadnih hrvatskih oružanih formacija, osuđen je 2011. godine u Srbiji na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina u Grubišinom polju. U junu prošle godine, izručen je Hrvatskoj. Za Hrvatsku je i dalje sporna nadležnost Srbije za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, ali njegov advokat Đorđe Dozet kaže da je tim zakonom moguće procesuranje počinioca iz celog sveta, ukoliko se oni nađu na teritoriji zemalja bivše Jugoslavije.

“Srbija nema ništa različito od onoga što imaju druge države SFRJ, osim što je iz nekog razloga napisala da se to odnosi na SFRJ. Dok imam nadležnost za ratne zločine počinjene u celom svetu, to nikom ne smeta, ali ako napišem da imam nadležnost za prostore bivše SFRJ onda to nekom smeta. Ne vidim da to ima pravnog Iutemeljenja”, kaže Dozet.

Pravno utemeljeno ili ne, u Zagrebu takva nadležnost sudova u Srbiji ostaje sporna. Hrvatske vlasti najavljuju da Srbija neće zaključiti pregovore sa EU ukoliko taj zakon ne promeni. To je poruka i aktuelne vlade, ali i onih koji su do novembra prošle godine činili tamošnju vladu, piput bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

“Ako bude potrebna to ne bi bila blokada zbog nekog bilateralnog odnosa. To je blokada zbog toga što smo mi, ja ne znam sad kako ova vlast, kažem kako smo mi bili i kako mi kao opozicija gledamo, smo stava da se tim zakonom krše određena načela i da je nama neprihvatljiv ulazak u zajednički pravni prostor, dakle u EU, zemlje koja ima takve odredbe”, poručuje Miljenić.

Šef diplomatije Srbije Ivica Dačić, međutim, tvrdi da se radi o čistoj uceni iz pozicije člance Evropske unije. Uključujući i onaj zahtev da hrvatskoj manjini u Srbiji da dodatne garancije, poput onih koje srpska ima u Hrvatskoj.

“Mi jesmo spremni da probleme rešavamo dijalogom, ali nismo spremni ni za kakva ucenjivanja od strane Hrvatske, naročito imajući u vidu da je Hrvatska daleko od toga da je u prilici da deli lekcije Srbiji o položaju nacionalnih manjina u Srbiji, imajući u vidu sve ono što je srpski narod u Hrvatskoj proživeo u poslednjih 10 – 20 godina. To su besmislene pretnje Hrvatske i siguran sam da neće naići na podršku nijedne države članice Evropske unije”, uveren je Dačić.

U sličnom tonu, poruku Zagrebu šalje i srpski ministar policije Nebojša Stefanović. Kaže da prvo pogleda u svoje dvorište i omogući pravdu za sve žrtve.

“Oni koji su ubijali ljude, a da su iz redova srpskog naroda, da njihove ubice budu pošteno i pravično suđene, pogotovo što postoji recimo, od nekih slučajeva je prošlo čak i više desetina godina pa se ništa nije dogodilo”, poručio je Stefanović.

Iako je praksa pokazala da za dogovore nije potrebno pravno utemeljenje koliko politička volja, čini se da je ista u ovom slučaju izostala.