N1 na prvom Međunarodnom festivalu rakija u Tuzli

Region 09. dec 201720:37 > 20:40
N1

Prvi međunarodni festival rakija u Tuzli, okupio je više od 40 izlagača iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Festival je otvoren i za samostalne proizvođače rakije, a sve kako bi se povećao kvalitet domaće rakije.

Bosansku prirodnu rakiju Senad Gopo naučio je da proizvodi od oca. Jabuka, šljiva, kruška, lincura, travarica, smrekovača, višnja i orahovača su njegove rakije.

„Sledim porodičnu tradiciju, znači, stari bosanski način proizvodnje rakije. Proizvedem godišnje oko 2.500 litara rakije bez bilo kakvih primesa, šećera i bilo kakvih dodataka“, kazao je Senad Gopo iz Gračanice.

U BiH rakija se proizvodi na tradiocionalan način u bakrenim kazanima, a znanje o samom tom procesu prenosi se sa kolena na koleno. Za dobro piće potrebno je više od samoukog iskustva, upozoravaju stručnjaci.

„Moramo biti u korak sa svim dostignućima nauke, voditi računa, posebno o kvalitetu voćnih rakija i kako da iz voća izvučemo ono najbolje i da taj proizvod bude brend, ne samo Srbije, Bosne, već celog ovog našeg prostora Balkana“, pojasnio je Srđan Dinić iz destilerije Trivulesk iz Leskovca.

„Mi proizvodimo bačve za rakiju, vina i prehrambeni sektor. Da bi rakija bila dobra, da bi sačuvala svoj kvalitet mora imati ambalažu koja će to ispoštovati. Znači, sve njeno dobro da ostane u toj bačvi“, naveo je NIhad Beštelj iz firme Ezioinox Ilijaš.

BiH godišnje izveze oko 60.000 litara rakije, a Srbija oko dva milion litara. Tuzlanski kanton je voćarski kraj i rakija je veliki potencijal koji je tražen na tržištu i BiH i u regionu.

„Imamo dovoljno sirovine, imamo kvalitetne sirovine, imamo ljude koji znaju to da prave i nema razloga da to ne napravimo kvalitetno i dobro, da to brendiramo i prodajemo. Ovi izlagači ovde dokaz su da u Tuzlanskom kanotnu, BiH i regionu imamo odličnih proizvođača rakije“, ocenio je Nedret Kikanović iz Kantonalne privredne komore Tuzla.

Ipak, na policama tržnih centara malo je domaće rakije i neizvesno je da će se to promeniti.

„Veoma teško. Sam način plaćanja vlasnici trgovačkih centara definišu. Uzimaju za kiriju za police i ta zarada koju bi ja trebalo da imam, to je to“, naveo je Senad Gopo.