Oglas

Austrijski političari ujedinjeni protiv skupa u Blajburgu

author
N1 Zagreb
24. apr. 2018. 00:40
>
00:42
blajburg
N1 | N1

Austrijski evroparlamentarci i iz vladajuće i iz opozicionih stranaka osudili su održavanje skupa u Blajburgu. Dosta je proslave hrvatskih fašista i ustaša na austrijskom tlu, poručuju.

Oglas

Skup u Blajburgu ove će godine izgledati drugačije. Naime, organizatori zabranjuju sve sporne transparente i zastave, uključujući zastavu HOS-a s pozdravom "Za dom spremni".

Austrijski evroparlamentarci traže zaustavljanje najvećeg fašističkog skupa u Evropi.

Demohrišćani koje predvodi kancelar Kurc kao i opozicione socijaldemokrate i liberali žele da spreče ponovno okupljanje ekstremnih desničara u Blajburgu.

Oglas

Problem nije spomen na žrtve, nego zloupotreba sećanja, poručuju.

"Zajedno i nestranački kažemo - ne! Ne proslavi hrvatskih fašista i ustaša na austrijskom tlu. To šteti ugledu Austrije i Evrope", poručio je putem Twittera austrijski evroparlamentarac Josef Vajdenholcer.  

Ekstremiste će na ovogodišnjoj komemoraciji na licu mesta kažnjavati austrijski javni tužilac. Organizatori skupa zabranili su postavljanje šatora u kom su se tajno prodavali ustaški simboli, a na misu neće moći da se unose sporne zastave, uključujući zastavu HOS-a s pozdravom Za dom spremni. Ove godine će biti ne samo zabrane šatore, nego i svih zastava i transparenata. Jedino su dozvoljene nacionalne zastave i crkvene.

Blajburškom tragedijom naziva se stradanje pripadnika NDH i drugih poraženih vojnih formacija u Drugom svetskom ratu koji su hteli da se predaju savezničkim snagama, ali je britanski zapovednik koji se tada nalazio u tom mestu odbio da prihvati predaju, pošto su po njegovoj interpretaciji ratnog prava tamošnje nemačke, ustaške, domobranske i druge jedinice izgubile pravo na status vojne jedinice i postale oružane bande kada su odbile da priznaju naređenje o kapitulaciji snaga Osovine od 7. maja 1945. i nastavile borbe. U toj situaciji, te formacije su vraćene nazad - jugoslovenskoj vojsci (partizanima). Deo zarobljenih odmah je ubijen, a deo je sledećih nekoliko meseci sprovođen u marševima kroz bivšu Jugoslaviju, vođen u radne logore, ubijan na tzv. prekim sudovima, bez suđenja, kao osveta za zločine ustaša.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama