Slučaj "državni udar" dobija epilog, državljani Srbije i Rusije čekaju presudu

Region 08. maj 201919:18 > 19:42
N1 (arhiva)

Prvostepena presuda u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. 14-očlanoj grupi predvođenoj dvojicom ruskih državljana, biće doneta u četvrtak, nakon godinu i po dana suđenja.

Grupa ruskih i srpskih državljana, zajedno sa liderima crnogorske opozcije Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, tereti se da je uoči izbora planirala hapšenje ili likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i nasilnu smenu vlasti, a sve da bi sprečili da Crna Gora uđe u NATO.

Kao organizatori označeni su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, za koje tužilaštvo tvrdi da su agenti ruske obaveštajne službe i kojima je suđeno u odsustvu. Za razliku od Rusa, opozicionari se ne terete za terorizam, već za kriminalno organizovanje. Tužilaštvo ima više razumavenje za Kneževića, nego za Mandića.

„Tužilaštvo ukazuje da su na strani ovog okrivljenog pobude ideloške prirode, te da prilikom izvršenja krivičnih dela ovaj okrivljeni nije sticao bilo kakvu korist, za razliku od nekih drugih“, rekao je specijalni tužilac Saša Čađenović. 

POVEZANE VESTI:

Mandić i Knežević tvrdili su da je reč o montiranom političkom procesu usmerenom protiv Srba u Crnoj Gori. Taj stav deli i odbor za njihovu odbranu, koji je na konfereniciji u Beogradu zatražio reakciju međunarodnih nevladinih organizacija, ali i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. 

„Ja bih očekivao da Aleksnadar Vučič pokuša da poštuje Ustav i zakon, dakle Srbije ima obavezu da brani ljudska i građanska prava svojih građana, po međunarodim konvencijama koje smo prihvatili, ne od 2000. nego 1945. na ovamo mi imamo dužnost da branimo i sve ljude u svetu gde su ugroženi u meri u kojoj mi to možemo da štitimo Ustav i zakon“, rekao je istoričar Čedomir Antić.

„Videćemo sutra ono što se često videlo kroz istoriju kako su nevini ljudi osuđeni i kako Pilat pere ruke“, navodi pisac Matija Bećković.

Međutim, 2016, odmah nakon izbijanja afere, Vučic je javno potvrdio crnogorska saznanja. 

„Mi za sve te stvari, ne bih da kažem za razliku do njih, moguće je da oni nemaju sve materijale, imamo čvrste, materijalne dokaze, čak i pare“, rekao je tada Vučić.

Iako su optuženi uglavnom državljani Srbije, uključujući i Bratslava Dikića, nekadašnjeg komandata Žandarmerije, Srbija nije bila previše zainteresovana za čitav slučaj, kaže novinar Ranko Pivljanin.

„Ako gledamo javnost, odnosno medije – oni su se bavili samo u domenu neke ekskluzivnosti, odnosno nekih stvari koje su mogle poslužiti kao senzacija, dakle niko se dubinski nije bavio ni tim procesom ni njegovim posledicama, što se tiče zvanične Srbiije, osim jedne uslovno rečeno neoprezne izjave gospodina Vučiča, tada sa mesta prvog potpredsednika ili premijera, na samom početku tog procesa, odnosno cele stvari, da je zaista do toga došlo ne nudeći dokaze, drugih izjava gotovo da nije ni bilo“, kaže Pivljanin.

Tužilaštvo je tražilo osuđujuću presudu za čitavu grupu. Mandiću i Kneževiću prete kazne zatvora od jedne do osam godina, a optuženim srpskim državljanima do pet godina. Devet srpskih državljana ranije se nagodilo sa Tužilaštvom i priznalo krivicu, a dvojica su postali svedoci–saradnici.