CIN: Arapi u BiH kupili 15 miliona kvadrata

Nekretnine koje samo u Sarajevskoj županiji de facto poseduju državljani zemalja Bliskog istoka i severne Afrike veličine su 2150 nogometnih terena, a reč je o 15,3 miliona kvadratnih metara zemljišnih parcela, dok se manji dio površine odnosi na 524 stana, objavio je CiN, koji je specijalizovan za izveštavanje o stanju u pravosuđu i imovinskim pitanjima.

Sva ta imovina je u proteklih sedam godina uknjižena na 160 firmi čiji su vlasnici državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije i drugih zemalja, piše Hina. Oni su u BiH osnovali firme kako bi preko njih kupovali nekretnine i na taj način zaobilaze zakonska rešenja koja stranim državljanima sprečavaju posedovanje nekretnina u BiH ukoliko ne postoje recipročni dogovor BiH i država iz kojih oni dolaze.

CIN podseća da je "navala" na nekretnine u BiH počela 2012. ističući kako je to očigledno bio odaziv arapskih kupaca "na pozive nekih bosanskohercegovačkih političara". Masovna kupovina, prema podacima kojima raspolažu notari zaduženi za sačinjavanje kupoprodajnih ugovora, potrajala je pune četiri godine da bi nakon toga stagnirala.

Arapski investitori najčešće su kupovali zemljište u ruralnim područjima najavljujući izgradnju turističkih naselja s vilama, dok su u gradskim područjima kupovali zemljište za gradnju višespretnica i hotela. Do početka 2019. u Federaciji BiH je bilo registrirano nešto više od 1600 firmi u vlasništvu državljana arapskog porekla.

Najviše ih je u Sarajevskoj županiji i uglavnom imaju po jednu zaposlenu osobu, a 70 odsto ih raspolaže minimalnim zakonom propisanim kapitalom od dve hiljade konvertibilnih maraka odnosno hiljadu evra. Uprkos činjenici da brojne takve firme poseduju vredne nekretnine, istraživanje CIN pokazuje da oni tu imovinu ne upisuju u svoj kapital.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić rekao je da veliki broj stranih državljana arapskog porekla boravi u BiH s turističkim vizama, izdatim za razdoblje od aprila do oktobra, a nakon toga se vraćaju u svoje države.

Istraživanje Službe iz 2015. je pokazalo da od 691 ispitane firme, koje su uglavnom u vlasništvu Arapa, njih 469 nije bilo na prijavljenim adresama. Istraživanje je pokazalo i da 158 vlasnika firmi uopšte nije imalo regulisan boravak u BiH.