Tužiteljka u Hagu: Srebrenica je bila Mladićeva operacija

UN-IRMCT/Leslie Hondebrink-Hermer/Handout via REUTERS

Iznošenjem argumenata Tužilaštva danas je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove nastavljena rasprava o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Tužioci međunarodnog suda u Hagu zatražili su od apelacionog veća da odbaci žalbu Ratka Mladića na prvostepenu osudjujuću presudu za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti tokom rata u BiH.

U odgovoru na jučerašnje argumente odbrane, zastupnice optužbe su naglasile da je prvostepeno veće ispravno presudilo da je Mladić bio protagonista sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Muslimana i Hrvata sa velikog dela teritorije BiH radi uspostavljanja srpske dominacije.

Haški tribunal je, u novembru 2017, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, generala Mladića (77) nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici; progona Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanja stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Tužiteljka Lorel Bejg (Laurel Baig) rekla je da je general Mladić, tokom rata u BiH, činjenjem zločina ostvarivao cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata.

Po tužiteljki, on je, kao komandant VRS, te zločine prikrivao, a potčinjene „oficire koji su bili uključeni u počinjenje zlodela je odlikovao i hvalio“.

„Nema dokaza da je ijednom pripadniku VRS bilo sudjeno za ratne zločine od maja 1992. do novembra 1995“, kazala je Bejg.

Prvostepeno veće je, po tužiteljki, s pravom zaključilo da „nisu bila iskrena“ Mladićeva naredjenja da se zločini ne čine.

„Na osnovu sveukupnih dokaza, prvostepeno veće je ispravno zaključilo da je Mladić bio akter zločinačkog udruženja i dao značajan doprinos njegovom ostvarivanju“, naglasila je Bejg.

POVEZANE VESTI

Osvrćući se na Srebrenicu, tužiteljka je istakla da je „Mladić iskoristio VRS da pogubi hiljade muškaraca i dečaka i da desetine hiljada žena, dece i staraca prisilno premesti“ iz enklave u julu 1995.

Eliminacija Muslimana iz Srebrenice, kao i same enklave u istočnoj Bosni, bila je cilj zločinačkog udruženja čiji su akteri bili Mladić, njemu potčinjeni oficiri, predsednik RS Radovan Karadžić i drugi, kazala je tužiteljka.

Bejg je naznačila da je taj cilj postignut genocidom, istrebljenjem i prisilnim premeštanjem Muslimana „samo zato što su Muslimani“, kao što je prvostepeno veće ispravno zaključilo u presudi.

Kao dokaz Mladićeve genocidne namere da uništi srebreničke Muslimane, zastupnica optužbe je navela generalovu izjavu, posle ulaska VRS u enklavu, 11. jula 1995. da je „došlo vreme da se osvetimo Turcima“.

Bejg je podvukla i da je sam Mladić, 13. jula, kada su masovna streljanja već počela, obilazio zarobljene Muslimane u okolini Srebrenice i dao im „lažna uveravanja“ da će biti razmenjeni, iako je znao da će biti ubijeni.

Tužiteljka je pozvala sudije da odbace tvrdnju Mladićeve odbrane da je evakuacija žena, dece i staraca iz Srebrenice bila „humanitarna“.

Po Bejgovoj, Mladić lokalnim Muslimanima nije ostavio nikakav izbor, već ih je „nasilno premestio“, što je od početka bio cilj vojnog i političkog rukovodstva RS.

Kao dokaz, tužiteljka je navela da je još u direktivi iz 1992. Mladić naredio uklanjanje ne samo muslimanske vojske, nego i stanovništva iz Srebrenice.

Direktivom broj 7 iz marta 1995. naloženo je da VRS u Srebrenici „stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez nade u dalji opstanak i život“ Muslimana, navela je Bejg.

Zastupnica optužbe podvukla je i da je general Mladić, tokom sastanaka u bratunačkom hotelu Fontana, 11. i 12. jula 1995, poručio srebreničkim Muslimanima da mogu „opstati ili nestati“.

Tvrdnju odbrane da je evakuacija sprovedena u saradnji s Unproforom, tužiteljka Bejg je osporila tvrdnjom da su Mladićeve snage, u to vreme, napadale i ugrožavale medjunarodne snage, a da je on sam pretio holandskim oficirima Unprofora.

Tužilaštvo nastavlja da odgovara na žalbu Mladićeve odbrane.

Prvog dana rasprave odbrana zatražila oslobađajuću presudu

Advokati odbrane su u utorak, prvog dana rasprave o žalbama, zatražili od petočlanog žalbenog veća da presudu Mladiću na doživotni zatvor preinači u oslobađajuću.

Mladićev branilac Dragan Ivetić i pravni savjetnik Peta-Luis Bagot su tokom tročasovne rasprave obrazlagali žalbene argumente, tvrdeći da je pretresno veće Haškog tribunala, koji je nasledio Mehanizam za krivične sudove, pogrešilo kada je njihovog branjenika proglasilo krivim, prenosi RTRS.

Dobar deo toga na čemu se temelji „udruženi zločinački poduhvat“ dogodio se pre nego što je Mladić imenovan za vrhovnog komandanta Vojske Republike Srpske 1992. godine, rekao je Ivetić.

On je naglasio da zločini koji su se odigrali pre nego što su Mladić i njegova vojska formirani ne mogu biti pripisani njima na osnovu izvedenih dokaza u drugim postupcima.

Pravni savetnik u Mladićevom pravnom timu Peta-Luis Bagot prethodno je osporavala konkretne dokaze i svedočenja na osnovu kojih je on proglašen krivim.

Po drugih devet tačaka optužnice Mladić je proglašen krivim i osuđen je na jedinstvenu, najtežu kaznu – doživotnog zatvora.

Mladić je u utorak prisustvovao raspravi u sudnici.

Njegov glavni branilac Branko Lukić prethodno je otkazao svoje učešće, kao i pravni savetnik Boris Zorko, jer se ne slažu sa načinom na koji Mehanizam želi da sprovede ovu raspravu, praktično po svaku cenu, u vreme pandemije virusa koronavirusa i lošeg zdravstvenog stanja njihovog klijenta.