
Godina 2022. obeležena je protestima žena širom zemalja Zapadnog Balkana. U Srbiji, u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama, na Kosovu, žene su izašle na ulice kako bi se izborile za sigurnije okruženje, poštovanje svojih prava i unapređenje rodne ravnopravnosti. Upravo ovakvo stanje ugroženosti žena i gotovo svakodnevne borbe širom sveta učinile su današnje obeležavanje 80. godišnjice Antifašističkog fronta žena Jugoslavije važnim za sve žene bivših republika zajedničke države, navodi se u saopštenju Fondacije Fridrih Ebert.
Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je 1942. u Bosanskom Petrovcu, gde je danas održano svečano obeležavanje na kojem su učestvovale delegatkinje iz svih republika i pokrajina nekadašnje zajedničke države: aktivistkinje, potomkinje AFŽ-ovki i partizanki, naučnice, političarke socijaldemokratskih partija i levih pokreta, umetnice, novinarke i druge angažovane žene iz bivše Jugoslavije, navode.
Kako se dodaje, kroz dva događaja, Svečanu akademiju u Bosanskom Petrovcu, mestu osnivanja AFŽ Jugoslavije i Konferenciju u Bihaću oživljeno je sećanje na borbu žena Jugoslavije protiv fašizma i na Antifašistički front žena kao jedinstvenu, emancipatorsku i najmasovniju organizaciju od Drugog svetskog rata do danas.
Program svečane ceremonije obuhvatio je obraćanja istaknutih borkinja za ženska prava i ravopravnost, predstavljanje istorije AFŽ Jugoslavije i umetnički program u okviru kojeg su nastupili ženski hor “Lire” iz Banjaluke sa partizanskim i radničkim pesmama, i pozorišna trupa iz Crne Gore koja je izvela multimedijalni program “Politička istorija žena Crne Gore”, nastao uz podršku UNDP, po tekstu Nataše Nelević, u režiji Marije Perović, kao i izložba „Šta smo počele, vi nastavite…“ organizacije CRVENA iz Bosne i Hercegovine.
Sonja Lokar, aktivistkinja iz Slovenije, istakla je da su se okupile jer veruju da su „učesnice prve konferencije AFŽ Jugoslavije sanjale, borile se i ginule za društvo kakvo je moguće sanjati i za kakvo se vredi boriti i danas, na početku 21. veka“. „Za svet mira, jednakosti, slobode, solidarnosti, osnovnog blagostanja za sve, za društvo u kome će se čuti i jednako uvažavati i naši, ženski glasovi“, poručila je,
Lokar je naglasila da „stečena prava možemo žene koje živimo od svog rada odbraniti i nagrađivati samo zajedničkim platformama, radom, koja će prevazići sve državne granice i sve podele“.
„Samo tako možemo sprečiti da nam se ne desi nešto što se brzo i strašno desilo ženama, i ne samo njima, u Iranu, Iraku, Avganistanu. Opasnost postaje utoliko veća jer ovoga puta preti i klimatska kataklizma. Fašizam dlaku menja, ali ćud nikad“, rekla je.
Nađa Bobičić, delegatkinja iz Srbije, izjavila je da su u poslednjim decenijama mnoga od prava žena ugrožena.
„I radna, i rodna, i politička, antifašističke vrednosti se relativizuju, izgubljeni su kvalitet i dostojanstvo života. Ako u ovakvim uslovima dočekujemo osamdeset godina od osnivanja AFŽ-a, pitanje koje nam se neminovno postavlja jeste – šta ćemo u narednih dvadeset godina učiniti da stogodišnji jubilej obeležavamo u društvu dostojnom nasleđa organizacije kakva je bila Antifašistički front žena Jugoslavije? Ako su mogle one, možemo li i mi, moramo li i mi“, kazala je.
Program obeležavanja 80. godišnjice AFŽ-a nastavlja se u sredu radnom konferencijom u Bihaću. Događaj su organizovale i podržale Ženske platforme za razvoj Srbije, kao i nemačka politička Fondacija Fridrih Ebart.