CIN-CG: Prostorni plan Crne Gore širom otvara vrata za devastaciju zaštićenih područja investitorima iz UAE

Sporazumi koje je Crna Gora nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), ako počne njihova realizacija, mogu imati ozbiljne posledice na prirodu i uopšte prostor Crne Gore, upozoravaju stručnjaci. Put ka betonizaciji zaštićenih područja otvoren je nedavnim usvajanjem Prostornog plana Crne Gore (PPCG). Uprkos brojnim kontroverzama i kritikama PPCG je usvojen u Skupštini Crne Gore krajem juna, piše Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

“Ukoliko dođe do realizacije Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, moguće su ozbiljne i trajne posljedice po životnu sredinu, koje su u ovom trenutku nesagledive’’, kaže za CIN-CG Ksenija Medenica, biološkinja iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Iako Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina ne precizira nijednu konkretnu lokaciju, upravo ta neodređenost dodatno zabrinjava, upozorava Medenica.

“To ostavlja mogućnost da investitor samoinicijativno odabere bilo koji prostor od strateškog i ekološkog značaja. Do sada su u javnosti kao potencijalne lokacije pominjane Velika plaža, Buljarica, Jaz, Hajla, Bjelasica i Sinjajevina - sve lokaliteti od izuzetne vrednosti za prirodu, od kojih su neki zaštićeni na nacionalnom nivou, a svi imaju međunarodni značaj i prepoznati su kao potencijalna Natura 2000 staništa”, kaže Medenica.

Velika plaža je ekološki ključan prostor, sa izuzetnim biodiverzitetom i statusom zaštićenog prirodnog područja, tvrdi Medenica.

“Infrastrukturni zahvat ovog obima doveo bi do nepopravljivog gubitka, i u direktnoj je suprotnosti s domaćim zakonima, međunarodnim obavezama i strateškim dokumentima o zaštiti prirode”, kazala je biološkinja.

PPCG je naročito zabrinjavajući kada je u pitanju Buljarica. Dok je u tekstualnom delu Plana navedeno da je Buljarica prostor od izuzetne važnosti za očuvanje prirode, u grafičkom prikazu PPCG cela lokacija pretvora se u gradsko-građevinsko područje, što otvara vrata masovnoj urbanizaciji i uništavanju prirodnih staništa.

Iz CZIP-a su ranije u izjavi za CIN-CG izrazili sumnju da je ova prenamena zemljišta urađena preko noći, imajući u vidu izjave premijera Milojka Spajića i investitora iz UAE Mohameda Alabara koji je izrazio interesovanje i za Buljaricu. Alabar je isticao da je zainteresovan za gradnju u Buljarici, a i deo lokalnog stanovništva koji poseduje zemlju na ovoj lokaciji izrazio je želju da pregovara sa arapskim investitorom.

Prema PPCG, ne samo u Buljarici, već u celoj opštini Budva predviđeno je značajno veće građevinsko područje od verzije Plana koja je bila na javnoj raspravi. I mada je samo jezgro grada odavno devastirano, čini se da su sledeći na potezu zaleđe koje je u verziji plana na javnoj raspravi bilo zaštićena zona, te zaleđe Jaza, plaže za koju je Alabar takođe izrazio interesovanje.

PPCG planira i hidroenergetski objekat u kanjonu Komarnice, iako se u drugom delu tog dokumenta navodi da se radi o predelu koji je pod zaštitom.

Crna Gora nema autonomiju nad projektima investitora iz Emirata

Za razliku od uobičajenih bilateralnih sporazuma između dve zemlje, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE ne sadrži klauzule koje omogućavaju Crnoj Gori autonomiju nad radovima i projektima koje će UAE izvoditi, objašnjava za CIN-CG Časlav Pejović, profesor emeritus Pravnog fakulteta Kjušju univerziteta, stručnjak za međunarodno pravo.

Ova važna klauzula koju unose u bilaterane sporazume zemlje koje vode računa o spostvenom interesu naziva se “pravo na regulisanje” (Right to regulate). Ova klauzula omogućava državama zaštitu, ukoliko strani investitor sa čijom zemljom je potpisan bilateralni sporazum gradi protiv interesa i propisa države u kojoj investira, objašnjava Pejović.

“Na ovaj način, štiti se, između ostalog i životna sredina. Po Sporazumu između Crne Gore i UAE, takva zaštita ne postoji”, kaže Pejović.

Na severu Crne Gore veruju da će investicije iz UAE doprineti razvoju zemlje

I pored brojnih kritika sporazuma i otpora koji se za sada pokazao snažnim u Ulcinju, iz manjih crnogorskih opština na severu poručuju da veruju da će investicije iz UAE doprineti razvoju zemlje. Više predsednika opština imalo je prilike da se sretne sa Alabarom, kome su predlagali projekte na vrednim zaštićenim područjima.

Potpisivanje sporazuma sa UAE koji se koristi kao osnova za pozivanje investitora da ulažu u izuzetna prirodna područja, poput Bjelasice, Bogićevice, Prokletija, Sinjajevine i drugih, otvara ozbiljna pitanja o viziji razvoja države, upozorava Medenica.

“Ova područja, koja bi po svim stručnim kriterijumima trebalo da budu pod zaštitom kao Natura 2000 zone, danas se nude investitorima kao da su ničije vlasništvo, i to bez jasne strategije, stručne procjene i javnog konsenzusa”, kaže Medenica.

Prema njenim rečima, davanje ovih prostora u ruke investitorima znači trajni gubitak - gubitak prava građana na pristup prirodi, gubitak ekoloških i pejzažnih vrednosti, i gubitak budućih razvojnih šansi. Lokalnim zajednicama se zauzvrat nudi uloga jeftine radne snage, dok se profit i kontrola sele van njihovih ruku, a sve to na štetu prirodi.