Hidrolog RHMZ: Padavine u BiH su se mogle predvideti, ali kamenolom je pogoršao situaciju
Velike količine padavina u kombinaciji sa kamenolomom koji je pogoršao situaciju u Jablanici, uzrok su tragedije koja se dogodila u Bosni i Hercegovini, kaže hidrolog RHMZ Dejan Vladiković, dodajući da se ponovo očekuju padavine, ali da na području Srbije nema bojazni da će doći do slične situacije.
Na poplavljenom području u Bosni i Hercegovini, od Mostara do Sarajeva, u noći između 3. i 4. oktobra za šest do osam časova palo je od 200 do 300 mm padavina.
"To su užasne količine padovina, koje su izazvale bujice, odrone, a posebno je bilo teško na području Donje Jablanice, zbog kamenoloma, jer su onda te stenske mase koje nisu bile obezbeđene, a na šta su upozoravali i nadležni i meštani, pa čak i ekolozi, sručile su se u vidu užasne kamene lavine na to naselje. Ne bi bilo toliko žrtava, niti ovih užasnih slika, da nije bilo tog kamenoloma", kaže Vladiković.
Hidrolog RHMZ kaže da Republički hidrometeorološki zavod permanentno prati razvoj kako meteorološke, tako i hidrološke situacije, te da se ova pojava mogla predvideti.
"Mi smo to uočili još na početku prošle nedelje da će biti jak ciklon sa jako velikim padavinama. Pre svega i na početku na području Slovenije. Zatim Hrvatske, Gorskog kotara, cele Jadranske obale kao i njenog zaleđa. A pogotovo na području Hercegovine, Bosne i Crne Gore. Međutim, što se tiče lokalnih specifičnosti, to svakako znaju najbolje ljudi koji su nadležni. Ono što se dogodilo, nažalost, to je jako tragično, ali moram da naglasim da je posebno kod Jablanice to kombinacija sa kamenolomom, koji je dodatno pogoršao tu celu tragičnu situaciju", kaže Vladiković.
Prema njegovim rečima, sve što se izdešavalo u ovom regionu podsetilo nas je na situaciju u Srbiji iz 2014. godine u Krupnju i Tekiji u istočnoj Srbiji kada je došlo do odrona, klizanja zemljišta, s tim što je, kako kaže, zbog kamenoloma situacija u Jablanici mnogo tragičnija.
Ističe da na području Srbije sada nema bojazni da će doći do slične situacije i da je od te 2014. godine mnogo urađeno.
"Kao i ostale države, mi smo prema obavezama iz Evropske direktive o poplavama i Evropske direktive o vodama, imali zadatak da prepoznamo kod nas plavne zone i potencijalna plavna područja. To je urađeno već u dva navrata. Pri prvoj proceni kod nas u zemlji je bilo procenjeno da imamo 99 tih potencijalnih plavnih oblasti, a pri drugoj korekciji koja je urađena pre dve godine je 101 poplavna oblast. One su jasno definisane i one se nalaze u svim kartama, upoznati su svi, tako da na tim područjima se obraća posebna pažnja, pre svega na tu ranu najavu i upozoravanje. O tome se kod nas vodi računa i urađeno je dosta u odnosu na 2014. godinu i na one užasne poplave", kaže sagovornik N1.
Prema prognozama šanse za nove padavine u ovim područjima su već u noći između utorka i srede, ali će one, kako ističe Vladiković biti mnogo manje nego prethodne.
"Ovo će mnogo otežati uopšte akciju spasavanja i raščišćavanja. Tako da ti cikloni, oni su aktivni, to se stalno prati. To je ono što nas čeka jer nakon toplog i sušnog leta imaćemo te neke prodore. Kratkotrajan period je za miholjsko leto biće ovih par dana, ali postoje ti prodori o čemu će RHMZ uvek na vreme dati obaveštenje", kaže Vladiković.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare