Lajčak: Širenje EU neostvarivo ako ga jedna strana ozbiljno shvata, a druga ne

Region 09. maj 202308:26 7 komentara
Armend Nimani/AFP

U zemljema jugoistočne Evrope pada podrška ulasku u EU jer stanovnici smatraju da ona ne želi da ih prihvati, ali postoje partnerski programi putem kojih i te zemlje mogu da učestvuju u zajedničkim temama poput "zelenog plana" i digitalizacije, rekao je specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak, u intervjuu za Hinu.

Prošlo je 20 godina od kada su EU i jugoistočne zemlje u zajedničkoj deklaraciji prvi put navele da je „budućnost Balkana u EU“. Od tog sastanka u Solunu 2003. samo je Hrvatska postala članica 2013.

POVEZANE VESTI:

„Moje lično mišljenje je da je Evropa morala da svari ogromno proširenje 2004. i 2007. Ono je donelo mnogo pozitivnih efekata ali i elemente koji su zakomplikovali EU, pogotovo jer joj je teže da donosi jednoglasno odluke s 28, odnosno sada s 27 zemalja, nego što je to bilo kada ih je bilo 15“, rekao je slovački diplomata.

„Neke zemlje su odstupile od evropskih normi i vrednosti što je takođe generisalo skepticizam prema daljem proširenju. Nadalje, objektivno govoreći, Evropa se suočavala s višestrukim krizama koje nisu bile planirane niti očekivane, poput finansijske krize, migracija i Bregzita. Sve je to spustilo proširenje na listi prioriteta. Javno mnjenje u brojnim zemljama zapadne Evrope nije bilo pozitivno prema otvaranju tržišta rada novim članicama, pa politički lideri nisu hteli da promovišu dalje proširenje“, dodao je Lajčak.

On je razgovarao s Hinom u Grčkoj, gde je učestvovao na privrednom forumu u Delfima. Upravo je pod grčkim predsedavanjem EU pre dvecenije obećao članstvo Crnoj Gori, Srbiji, Severnoj Makedoniji, Albaniji i BiH. Šestomesečno predsedavanje EU će 1. jula preuzeti Španija koja takođe podržava članstvo tih zemalja.

„Zemlje Zapadnog Balkana za razliku od zemalja srednje Evrope još uvek imaju nerazrešene stvari iz prošlosti koje ih i dalje zaokupiraju. Za moju zemlju (Slovačku), i ostale srednje Evrope, integracija u EU bila je apsolutni prioritet pa smo bili potpuno predani postizanju toga“, rekao je Lajčak.

Miroslav Lajčak, nekadašnji ministar spoljnih poslova Slovačke, posebni je predstavnik EU za dijalog Srbije i Kosova.

Srbija, koja ne priznaje samostalnost Kosova jednostrano proglašeno 2008, otvorila je 22 pregovaračka poglavlja od njih 35. Ali zatvorila je samo dva.

Severnu Makedoniju prvo je blokirala Grčka zbog imena, a kada je imenu dodala „Severna“, blokirala ju je Francuska uoči svojih lokalnih izbora, a onda i Bugarska sporeći njen nacionalni identitet i jezik. EU je tek 2022. zajednički otvorila pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

„Ne želim govoriti u terminima nečije krivice, ali bili su faktori i na strani EU i na strani Balkana koji nas dovode do situacije u kojoj govorimo o budućnosti EU, ali bez napretka“, izjavio je Lajčak.

„Ali sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu vidimo da i EU i Balkan moraju shvatiti proširenje ozbiljno. To se ne može ostvariti ako jedna strana to ozbiljno shvata, a druga ne“, dodao je.

BiH je složeno pitanje, Crna Gora predvodnik

BiH je dobila status kandidata u decembru 2022.

„Situacija u BiH je još uvek jako komplikuje. Fundamentalna stvar je od kuda dolazi legitimitet, što bi trebalo da bude razlika u odgovornosti i nadležnosti između državnog i entitetskog nivoa. Vidimo različita tumačenja u Sarajevu i Banjaluci i brojna neslaganja na bazi razlika u tim interpretacijama“, rekao je Lajčak koji je od 2007. do 2009. radio kao visoki poverenik međunarodne zajednice u BiH.

„Potrebno je dotaći se funkcionalnosti te države. Vidimo takođe i pozitivne elemente, Veće ministara je formirano jako brzo, znatno brže nego prilikom prošlih izbora. Bitno je da odluke donose sva tri konstitutivna naroda. BiH takođe mora da pronađe ulogu i za one narode koji nisu konstitutivni, kako bi se osiguralo da niko nije diskriminiran na osnovu svoje etničke pripadnosti“, dodao je.

Lajčak je takođe ispred EU nadgledao 2006. održavanje referenduma o nezavisnosti Crne Gore, zemlje koja je najdalje odmakla u pregovorima s EU. Tamo je prošlog meseca predsednik postao Jakov Milatović, smenivši Mila Đukanovića koji je 33 godine proveo na vodećim državnim funkcijama.

„Očekujem da se Crna Gora manje bavi sobom a više evropskom agendom. Crna Gora je i dalje predvodnik premda je brzina evropske reforme značajno usporila. No dobro je da je funkcionalnost Ustavnog suda obnovljena“, izjavio je Lajčak.

Zemlju očekuju i parlamentarni izbori u junu.

„Očekujem da se novi predsednik i vlada potpuno posvete evropskim integracijama, ali ono što većina stanovnika želi. Crna Gora je dugo godina bila faktor stabilnosti na Balkanu pa očekujem da nastavi da ima tu ulogu“, rekao je diplomata.

Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore, rekao je na forumu u Delfima da bi „bilo optimalno da Crna Gora postane članica u iduće četiri godine“.

„Nezahvalno“ je predviđati datume novih širenja

Lajčak, međutim, kaže da je „nezahvalno govoriti“ o datumima idućeg proširenja EU.

„Ali ono što bih ja voleo da vidim, jeste da naši partneri na Zapadnom Balkanu počnu više da učestvuju u partnerskim programima EU. Da budu u istoj sobi. Ne samo kada raspravljamo o Zapadnom Balkanu nego da budu i deo rasprave o drugim temama, da vide da smo ozbiljni s njima“, kaže.

„Kada ih recimo pitamo za mišljenje o Zelenom planu, o digitalizaciji i drugim područjima o kojima raspravljamo, tako da se naviknemo jedni na druge. Treba da osvežimo metodologiju, bez da ju menjamo, ne tražim da menjamo povelje ili dokumente jer će nas to koštati vremena. Ali unutar postojećih struktura mislim da postoji prostor koji bi trebalo da iskoristimo da dovedemo Zapadni Balkan bliže“, dodao je.

Među takvim platformama su makroregionalne strategije EU za područje Jadranskog i Jonskog mora te reke Dunav. U sklopu tog političkog okvira učestvuju zemlje EU i one izvan, a koje pripadaju tim geografskim područjima. Zemlje prekograničko sarađuju u saobraćaju, zaštiti životne sredine i turizmu koristeći EU fondove i ista pravila. U julu se uz predsedavanje BiH u Sarajevu održava Jadransko-jonski forum, čije će predsedavanje zatim preuzeti Hrvatska.

„Ponekad je i naš jezik prestro, previše birokratski“

Lajčak često putuje zemljama jugoistočne Evrope i kaže da „nije video da ljudi onde ne žele da budu deo EU“.

„Ali sam video ljude koji se boje da EU ne želi da ih vidi u svom članstvu. EU definitivno ima pozitivan imidž u regionu, ali podrška evropskoj integraciji pada, jednostavno zato što se ljudi boje da EU nije ozbiljna“, izjavio je.

„To se mora promeniti. EU mora više da razgovara s regionom kao partner, a manje da mu drrži lekcije“, dodao je.

U Srbiji je broj stanovnika koji podržava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, što je istorijski najniži nivo, podatak je Udruženja ekonomista Srbije iznesen na forumu u Delfima.

„Ponekad je i naš jezik prestrog, previše birokratski, kada govorimo o uslovljenosti. Moramo da pokažemo poštovanje prema tom regionu, njegovim ljudima, da ih tretiramo kao partnere. I da budemo jasni šta im obećavamo. Kada oni nešto isporuče i mi moramo nešto da isporučimo“, rekao je Lajčak.

„Na Hrvatsku više niko ne gleda kao na novu članicu“

U poslednjih deset godina jedino je Hrvatska uspela da uđe u EU iz koje je pak istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska je u januaru otišla i korak dalje prihvativši evro kao svoju valutu i ušavši u šengenski prostor u kom nema graničnih kontrola među članicama.

Lajčak kaže da je već prošlo 10 godina pa na Hrvatsku više niko ne gleda kao na novu članicu.

„Hrvatska je važna članica u mnogim područjima jer je unela sopstveno iskustvo. Njenu ulogu vidim kao konstruktivnu. Cenim njenu ulogu kada razgovaramo o stvarima u ovom regionu i očekujem da bude snažan zagovornik daljeg proširenja EU“, izjavio je.

„Ona može da unapredi komunikaciju EU sa zemljama regiona“, zaključio je Lajčak.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare