Najozbiljniji izazov za Viktora Orbana nakon 15 godina: Može li Peter Mađar postati novi premijer?

Mađarska izborna kampanja ove nedelje ušla je u petu brzinu, a populistički nacionalistički premijer Viktor Orban suočava se s najtežim izazovom u svojih 15 godina na vlasti, piše N1 Zagreb.

Dugogodišnja opozicija se nada da bi Peter Mađar, konzervativni čelnik opozicione stranke TISA (Stranka poštovanja i slobode), koja prema anketama vodi s 12 postotnih bodova prednosti mogao srušiti ono što sam Orban naziva mađarskom „neliberalnom demokratijom“.

Za mnoge Mađare izbori su referendum o Orbanovu modelu vladanja. Pod njegovim vođstvom, vlada, predvođena strankom Fidesz, pojačala je kontrolu nad medijima i državnim preduzećima što je izazvalo optužbe za nepotizam oslabila nezavisnost pravosuđa i donela zakone koji su Mađarsku strmoglavili na ljestvicama transparentnosti. Danas se nalazi na samom dnu indeksa vladavine prava Svetskog projekta pravde među državama članicama EU-a.

Šezdesetdvogodišnji Orban najbliži je saveznik ruskog diktatora Vladimira Putina među čelnicima EU-a te predstavlja stalnu prepreku naporima Brisela da izgradi jedinstveni front protiv Kremlja. Više se puta sukobio s EU-om oko pitanja poput prava LGBTQ+ osoba i migracija. Predviđajući kraj liberalnog multilateralnog poretka, Orbán je početkom godine izjavio da će se EU „raspasti sam od sebe“.

Ipak, može li Mađar, čije prezime doslovno znači „Mađar“, zaista srušiti bivšeg saveznika? I čak ako uspe, koliko daleko može realno odvesti Mađarsku prema liberalnoj demokratiji dok je Orbanova državna arhitektura još uvek na snazi?

Politico donosi pregled pet ključnih pitanja uoči seizmičkih izbora 12. aprila.

Zašto bi to trebalo da me zanima?

Mađarska je možda relativno mala zemlja, s 9,6 miliona stanovnika, ali pod Orbanovim vođstvom postala je jedna od najvećih glavobolja Evropske unije. Dugo je koristio pravo veta Budimpešte u Briselu kako bi blokirao sankcije protiv Rusije, kočio finansijsku pomoć Ukrajini i opetovano odgađao hitne odluke EU-a.

Orban je takođe ključni, ponekad i vodeći, član grupe desno-populističkih lidera u evropskim prestonicama, koji se ujedinjuju oko tema poput protivljenja migracijama i skepticizma prema naoružavanju Ukrajine. Bez Orbana bi češki Andrej Babiš i slovački Robert Fico na sastancima Evropskog saveta delovali znatno izolovanije, piše Politico.

Brisel je često posezao za složenim zaobilaznim rešenjima kako bi nadmudrio mađarsku opstrukciju, a Orbanovo uporno protivljenje pokrenulo je pozive na ukidanje pravila jednoglasnosti koje je na snazi decenijama.

„Već sam vas barem 20 puta čuo kako žalite, ako ne i više, zbog stava Viktora Orbana, koji je svaki put kad smo morali ići napred kako bismo pomogli Ukrajini… koristio veto za dodatnu ucenu“, izjavila je čelnica liberalne evropske stranke Valeri Hajer novinarima u utorak.

Koja su glavna bojišta kampanje?

Mađar optužuje Orbana i Fidesz za nepotizam i korupciju, za slabljenje privrede pogodovanjem oligarsima, te za gubitak sredstava iz EU fondova zbog sukoba s Briselom.

Orban pak želi prikazati svog glavnog protivnika kao marionetu kojom upravlja Brisel.

Tokom prošle godine Fidesz je pokretao javne rasprave s ciljem razjedinjavanja Mađarove baze, koja obuhvata zelene i levo orijentisane birače, ali i razočarane bivše Orbanove pristalice, oko tema poput zabrane LGBTQ+ Parade ponosa.

Strategija stranke TISA bila je izbegavati zauzimanje stava o kontroverznim pitanjima, kako bi osvojila apsolutnu većinu koja bi joj omogućila reformu izbornog zakona, za koji tvrde da ga je Orban namestio u svoju korist, te ustavne promene, piše N1 Zagreb.

Zamenik čelnika TISE, Zoltan Tar, rekao je za Politico da očekuje da će Orbanova vlada upotrebiti „sve moguće prljave trikove“.

„Državna propaganda, klevete, AI-generisane laži, montirani videozapisi, moguće inscenirani incidenti, ucene i iskorišćavanje nameštenog izbornog sistema. Mobilisaće sve jer imaju jako puno da izgube“, rekao je Tar, piše Politico.

Govoreći na kongresu Fidesza u subotu, Orban je TISU nazvao proevropskim poslušnikom.

„Ako glasate za TISU ili DK [socijaldemokratsku Demokratsku koaliciju], glasate protiv vlastite budućnosti. Tisa i DK provodiće zahteve Brisela bez treptaja. Ne zaboravite da je Tisina šefica Her Veber, najveći evropski huškač na rat“, rekao je Orban, misleći na nemačkog čelnika Evropske pučke stranke Manfreda Vebera.

Kako i kada se održavaju izbori?

Parlamentarni izbori održaće se u nedelju, 12. aprila. Birači će birati novi saziv Nacionalne skupštine od 199 poslanika, prema mešovitom izbornom sistemu: 106 poslanika bira se u jednomandatnim izbornim jedinicama, a 93 sa nacionalnih stranačkih lista.

Politicov „Poll of Polls“ pokazuje da Tisa vodi sa 49 odsto potpore, ispred Fidesza sa 37 odsto, a Orbanova stranka zaostaje već gotovo godinu dana.

Iako zvanična kampanja počinje 21. februara, trka je de facto u punom jeku već mesecima.

Ostale značajne stranke su Demokratska koalicija (DK), krajnje desni pokret Mi Hazánk (Naša domovina) te satirična Mađarska stranka s dva repa (MKKP), osnovana uglavnom kako bi ismijavala Orbanove politike. No sve se bore za opstanak jer možda neće preći izborni prag, što znači da bi mađarski parlament mogao biti pod isključivom kontrolom dviju desnih stranaka.

Mogu li izbori biti pošteni?

Izazivači vladajuće stranke suočavaju se sa sistemom osmišljenim u korist Fidesza. Orbanova vlada je 2011. precrtala izborne jedinice i temeljito promenila izborni sistem kako bi povećala šanse za osvajanje mandata.

„Ne postoji direktno uplitanje u sam čin glasanja, no šire takmičarsko okruženje, kako u pogledu institucionalnih pravila, tako i pristupa resursima, snažno je nagnuto u korist vladajućih stranaka“, rekao je politički analitičar Marton Bene sa Instituta za političke nauke TK u Budimpešti.

Uz to što kontroliše oko 80 posto medijskog tržišta, vlada omogućava etničkim Mađarima u susednim zemljama (koji uglavnom podržavaju Fidesz) glasanje poštom, dok oni koji žive u inostranstvu, ali su zadržali mađarsku adresu, moraju putovati do ambasada kako bi glasali.

„Jedna strana ima pristup svim resursima države, dok izazivač ne dobija javna sredstva za kampanju i praktično nema pristup državnim medijima“, rekao je politolog Rudolf Metz s Instituta TK, dodajući da se ta neravnoteža delimično ublažava u digitalnoj sferi.

Ipak, čak ni nepošteni uslovi ne isključuju Mađarovu pobedu, kaže Bene, ako se očuva integritet izbornog procesa.

Koliko bi pobeda Petera Mađara stvarno promenila stvari?

Briselski establišment navija za pobedu Petera Mađara, nadajući se da će vlada Tise produbiti odnose s EU-om.

Čelnica liberala Valeri Hajer rekla je da njena stranka podržava „svakog kandidata koji će nositi proevropske vrednosti i koji će moći pobediti“ aktuelnog mađarskog premijera.

Konservativni čelnik Manfred Veber brzo je prihvatio Tisu u porodicu desnog centra kako bi osigurao uticaj u Budimpešti i dao stranci resurse za razvoj izbornog programa. Više puta je predstavio Petera Mađara kao čoveka koji će spasiti Mađarsku od Orbaana.

Iako se na njega gleda kao na potencijalnog graditelja mostova između Brisela i Budimpešte, Peter Mađar nije bezrezervni euroentuzijasta. Oprezan je prema Briselu, svestan da bi svako približavanje EU-u Orban mogao iskoristiti protiv njega. U intervjuu za Politico u oktobru 2024. rekao je: „Mi sigurno ne verujemo u evropsku superdržavu.“

Pobeda Petera Mađara "ne bi značila radikalan zaokret ili povratak idealiziranoj prošlosti"

Na domaćem planu, Tar je rekao da TISA želi „zadržati graničnu ogradu, protiviti se obveznim migracijskim kvotama i ubrzanom pristupanju Ukrajine, zalagati se za mir, boriti se protiv ruske propagande, jačati Višegradsku grupu (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) i Srednju Europu — bez uloge evropskog ‘zločestog dečka’“.

To se poklapa s procenom politologa Metza, koji smatra da Peter Mađarova pobeda „ne bi značila radikalan zaokret ili povratak nekoj idealiziranoj prošlosti“.

„Uloga Mađarske kao stalnog remetilačkog faktora u EU-u verovatno bi oslabila, ne zato što bi nestali nacionalni interesi, nego zato što bi se oni ostvarivali kroz pregovore i institucionalno učešće, a ne stalnu politiku veta i simboličnih sukoba“, dodao je Metz.

"Razmeri Petera Mađara pobede mogli bi biti presudni"

Analitičari upozoravaju i da bi promene unutar zemlje mogle biti spore. Zoltan Vasali sa Univerziteta Milton Friman rekao je da bi razgradnja sadašnjeg sistema bila „pravno i institucionalno vrlo zahtevna“.

„Ključna ustavna tela zadržaće svoje mandate i nakon nadolazećih izbora, a ključne pozicije i dalje će držati ljudi bliski sadašnjoj vlasti, što ograničava brze promene“, rekao je Vasali.

Razmeri Petera Mađara pobede mogli bi biti presudni. Dvotrećinska parlamentarna većina, koja bi omogućila promenu ustava, bila bi, prema Metzu, „pravi preokret“.

„Dala bi Peteru Mađaru vladi pravni kapacitet za obnovu temelja vladavine prava, ponovnu izgradnju sistema kontrole i ravnoteže te uvođenje zaštitnih mehanizama poput ograničenja mandata za ključne funkcije“, rekao je, prenosi N1 Zagreb.