Ponovo vri u BiH zbog izjave Izetbegovića, traje i rasprava „za koga radi Šmit“

Region 29. jul 202219:22 > 19:38 12 komentara

Izjava predsednika SDA Bakira Izetbegovića o prebrojavanju i vojnoj snazi šokirala je javnost u Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji i Hrvatskoj. Kao ratnohuškačku i zapaljivu osudili su je i Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ambasada SAD-a u toj zemlji. Na ovu izjavu nastavila su se preganjanja o tome u čiju korist radi visoki predstavnik, da li treba menjati Izborni zakon ili ne i ko se sve meša u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Nije se još ohladila čaršija nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit svoje najavljene izmene Izbornog zakona ograničio na tehničke, na razočarenje hrvatskih političara, a novu prašinu, sa mirisom baruta, podigao je Bakir Izetbegović, predsenik SDA.

„Kako do snage i kako do vojne snage i imamo li mi odgovor za ne daj Bože najgore scenarije? Imamo. Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko ima instruktora na dronovima i tako dalje i dalje neću. Ali evo samo da znate“, izjavio je Izetbegović.

POVEZANE VESTI:

Reagovali su momentalno svi. Američka ambasada u Sarajevu i Kancelarija visiokog predstavnika i naravno srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, tvitom da Srbe niko neće prebrojavati, ali da ih ima dovoljno.

Reagovali su i političari u Hrvatskoj, manje više unisono. Reagovao je i zvanični Beograd.

„Kad se neko prebrojava, valjda se priprema za neki sukob, to je izajva Izetbegovića koja me je zgrozila i koju osuđujem. Mislim da je to van svih okvira da se tako nešto dogodi“, smatra premijer Hrvatske Andrej Plenković.

„Mi moramo brzo da razgovaramo i kada prođu izbori u Bosni i Hercegovini kako god i nije važno uz najgore i najteže okruženje sa Bošnjacima, da dugoročno rešavamo naše probleme sa Bošnjacima“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ovakve izjave, poput Izetbegovićeve, nisu strane ni drugim političkim akterima u BIH i često su deo predizborniih kampanja, gde im se čini da je sve dozvoljeno. Građane ovakve izjave plaše i ne asociraju ni na šta dobro. Rešavanju problema ne doprinose ni Beograd ni Zagreb, kaže novinarka Senka Krut.

„Ako žele dobro Hrvatima i Srbima u BiH nek se ne mešaju. Mi svoje probleme očito ne možemo rešiti sami, ali takođe taj put i prepreke koje nam stavlja i zvanični Zagreb i zvanični Beograd vukući na jednu i na drugu stranu samo usložnjavaju probleme u Bosni i Hercegovini“, smatra Krut.

Najnovija eskalacija u BiH izbila je kada je navodno procurilao da će Visoki predstavnik Kristijan Šmit namenuti i političke promene izbornog zakona, te se protiv toga tri dana protestovalo. Kada su se promene svele na tehničke, Šmit je od agenta Hrvata postao agent Bošnjaka u izjavama političara.

Krut je sagalasna da je potrebno promeniti izborni zakon.

„Kada Bošnjaci biraju hrtvaskog člana Predsedništva to naravno nije dobro. Ali, takođe nije dobro da HDZ misli da kada se kaže hrvatski član Predsedništva, da to uvek podrazumeva da taj hrvatski član Predsedništva mora biti iz Hrvatske demokratske zajednice. Nažalost je takav sistem, sada da su Bošnjaci listom birali Komšića da bi naudili Čoviću govori i o Čoviću“, dodaje novinarka.

Prema Ustavu BiH u organe vlasti mogu se birati samo građani koji se izjašnjavaju bilo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci – ostali to pravo nemaju. Takođe, član predstavništva Republike Srpske mora biti i Srbin i živeti u ovom entitetu. Iz Federacije se biraju hrvatski i bošnjački predstavnik odgovrajuće nacionalnosti i građani koji tamo žive mogu da glasaju samo za jednog.

Diskriminatorsku prirodu izbornog zakona fiksirao je i Evropski sud za ljudksa prava u nekoliko, nikada izvšenih presuda. Političari tri konstitutivna naroda godinama ne mogu da nađu kompromis.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare