Šerbedžijin odgovor nacionalistima: Ja sam Srbin iz Like, rodio me je Velebit i ove šume, rodila me je moja Lika

Rade Šerbedžija je jedna od više od 200 javnih ličnosti i udruženja koji su podržali inicijativu „Gospić je naš dom“. U intervjuu za emisiju „Briefing“ Rade Šerbedžija je govorio o svom poreklu, detinjstvu i odnosu prema Lici, naglašavajući da je Srbin poreklom iz Hrvatske i da je rođen u Buniću.
„Ja jesam Srbin iz Hrvatske, Srbin iz Like, pa ovim nacionalistima da odgovorim – pa nije me samo, ako imaju nešto protiv moje majke i oca i djedova, pa nisu me samo oni rodili. Rodio me Velebit, rodila me Krbavska poljana, rodile me ove šume, rodila me moja Lika“, rekao je Šerbedžija, a prenosi Danas.
Govoreći o detinjstvu, prisetio se vremena koje je provodio u Lici, iako se njegova porodica odselila kada je imao samo godinu dana. Otac je najpre zbog službe otišao u Slunj, a potom u Vinkovce, dok se Šerbedžija svakog leta vraćao u Liku.
„More sam prvi put video sa 14 godina. Kada pomislim na Liku, prvo mi na pamet pada sloboda, čisti planinski vazduh, naveče se leti moraš pokrivati, konji na kojima sam odrastao i koje sam sa sedam godina vodio na pojilo dok su ujaci pili pivo“, ispričao je.
Dodao je da je sa dedom išao u planine da čuva ovce i krave, dok je sa majkom pešice odlazio preko brda do Korenice.
Upravo zbog takvog ličnog odnosa prema kraju iz kojeg potiče, Šerbedžija je posebno govorio o problemima koji danas opterećuju Liku. Smatra da je taj deo Hrvatske nepravedno zanemaren, a osvrnuo se i na posledice rata, iseljavanje stanovništva i nedovoljan povratak ljudi u krajeve u kojima su nekada živeli Srbi.
„Deo gde su bili Srbi, koji su masovno u Oluji napustili svoje domove, opustošen je. Nije bilo prave politike prema tim ljudima koji su se želeli vratiti. To je tragična priča. Malo ljudi se vratilo. Nije se dovoljno vodila briga da taj prostor opet zaživi ljudski, ekonomski i kulturno“, rekao je.
„Ovo sa otpadom je tragedija“
U Hrvatskoj se održava protest posvećen upravo budućnosti tog područja. Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ organizovala je protest „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ posle višemesečnih upozorenja na problem nezakonito odloženog otpada i planirane fabrike litijuma u Smiljanskom polju.
Protest je najavljen kao borba za zdravlje ljudi, zaštitu životne sredine i pravo lokalnog stanovništva da bude uključeno u odluke koje direktno utiču na njihov život. U junu je u Gospiću održan prvi „Hodaj za Liku“, na ruti dugoj oko pet kilometara, od lokacije ilegalnog odlagališta do područja planirane fabrike. Organizatori su tada tražili objavljivanje svih analiza, nezavisno ispitivanje zemljišta, otpada i podzemnih voda, plan sanacije sa jasnim rokovima, kao i javnu raspravu o fabrici litijuma.
Prema izveštajima hrvatskih medija, u pitanju je više desetina hiljada tona otpada na području Gospića, dok građani istovremeno upozoravaju na pitanja kvaliteta vode i zemljišta. Zbog toga je protest prerastao lokalne okvire. Više od 200 javnih ličnosti i udruženja javno je podržalo inicijativu, dok su podršku pružile i sindikalne centrale, uz ocenu da pravo na zdravu životnu sredinu, čistu vodu i bezbedne uslove života nije samo lokalno već pitanje javnog interesa.
Šerbedžija je među onima koji su podržali protest, a u intervjuu je upravo problem otpada izdvojio kao posebno tragičan.
„Neću verovati da su ljudi to radili zbog novca, neću verovati, jer bi to bio zločin koji treba kazniti“, rekao je, dodajući da oni koji donose političke odluke moraju da razumeju značaj očuvanja prirodnih resursa.
Za njega je Lika mnogo više od geografskog pojma ili mesta porekla. Govoreći o njenom potencijalu, Šerbedžija je istakao značaj čistog vazduha i vode i upozorio da bi prirodno bogatstvo tog kraja trebalo čuvati, a ne ugrožavati.
„Lika je resor čistog vazduha i vode i ovaj svet će jednog dana biti žedan čiste vode“, rekao je Šerbedžija. Smatra da je Hrvatska mogla mnogo više da iskoristi prirodne potencijale tog kraja, kroz zaštitu vode, prirode i razvoj turizma.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare