Reka Bojana odsečena od mora, stručnjaci apeluju na hitno rešavanje problema

Brojni apeli ribara i ekologa da se u rešavanje problema hitno uključe nadležne opštinske i državne strukture, pre nekoliko godina, nisu urodile plodom baš kao ni upozorenja prof. dr Save Petkovića da bi zatvaranje ušća reke Bojane moglo ugroziti čak i ustavni status Crne Gore.
Velike naslage peska na ušću, danas su zatvorile oticanje reke Bojane u more, što je stvorilo veliki problem ribarima i nanovo otvorilo stare dileme kako rešiti taj problem u kom su osim domaćih, angažovani i eksperti i iz drugih zemalja, u pokušaju da sprče eroziju plaže na Adi i sačuvaju reku.
"Ribari danas nisu mogli našem rukavcem izaći na more jer je ušće zatrpano peskom", rekao je Vijestima poznati bojanski ribar Ivo Knežević.
Naveo je da je to posledica nepovoljnih vremenskih prilika i jakog južnog vjetra koji traje danima, kao i da drugi ribari sa Velike plaže nisu bili u prilici da barkama izađu na more.
Ovo nije prvi put da je crnogorski rukavac reke odsečen od mora. Pre par godina, na kratko, Ada je kao i danas, bila poluostrvo jer je preko zatvorenog ušća, bila povezana sa Velikom plažom.

Brojni apeli ribara i ekologa da se u rešavanje problema hitno uključe nadležne opštinske i državne strukture, pre nekoliko godina, nisu urodile plodom baš kao ni upozorenja profesora dr Save Petkovića da bi zatvaranje ušća moglo ugroziti čak i ustavni status Crne Gore.
"Vijesti“ su tada objavile da je projekat regulacije reke Bojane u zoni njenog ušća izrađen još 2010. godine, ali da se od početnog interesovanja za rešenje problema nije odmaklo.
U cilju rješavanja tog problema, Uprava za vode Crne Gore angažovala je firmu "IK Konsalting" iz Beograda za izradu glavnog projekta regulacije reke Bojane u zoni njenog ušća u more.
Projekat je završen 2010. godine, a glavni i odgovorni projektant bila je inženjerka građevinarstva Gordana Vujić Stojanović, dok je stručni konsultant bio upravo Petković.
On je tada ocenio da je problem na desnom rukavcu Bojane, isključivo problem Crne Gore.

"Ako nema dovoljno novca da se ta deonica reke reguliše prema urađenom projektu, onda se bar mora obezbediti novac za bagerovanje ogromnih količina peska koji se nataložio u koritu desnog rukavca", rekao je tada Petković.
Profesor Petković je istakao da osim ogromnog značaja za razvoj turizma, šira okolina ušća Bojane ima izuzetan značaj i sa aspekta očuvanja jedinstvenog ekosistema u Evropi.
Naveo je da se u studiji "Regionalni park delta Bojane" konstatuje da je ta delta najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.
"Ne zaštiti li se taj prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države", navodi se u delu dokumenta koji je citirao Petković.

Istakao je potpuno suprotna mišljenja o rešavanju problema u zoni ušća Bojane.
"Stručnjaci iz oblasti ekologije se enregično protive bilo kakvim intervencijama u koritu Bojane, uključujući uklanjanje nanosnih naslaga i uspostavljanje protočnosti reke, jer bi se time, tvrde, narušio jedinstveni ekosistem u zoni delte Bojane. Sa druge strane, područje Ade Bojane je veoma ugroženo erozionim procesima, pa je uspostavljanje protočnosti desnog rukavca Bojane samo jedan od uslova da se zaustavi taj negativni trend", ocijenio je tada Petković.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare