Oglas

Svi predsednički izbori u Crnoj Gori od osamostaljenja 2006. godine

author
Filip Lukić
02. apr. 2023. 20:06
Biračko mesto CG 2023
Nikola Kojić | Nikola Kojić

Građani Crne Gore biraju predsednika po četvrti put od sticanja nezavisnosti 2006. godine, a ovo su prvi izbori nakon više od 25 godina na kojima se odluka o šefu države donosi u drugom izbornom krugu.

Oglas

Drugi krug predsedničkih izbora poslednji put je održan 1997, kada je Đukanović, posle velike podele u DPS-u, imao duel sa svojim dugogodišnjim saradnikom Momirom Bulatovićem. Bulatović je tada bio bolji u prvom krugu, ali je Đukanović na kraju slavio.

2008.


Na prvim predsedničkim izborima od sticanja nezavisnosti Crne Gore, održanim 6. aprila 2008. godine, učestvovala su četvorica kandidata. Kandidat tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Vujanović pobedio je u prvom krugu, sa 51,89 odsto osvojenih glasova.

1680456606-000_Par1870721-1024x729.jpg
AFP/Andrej Isaković | AFP/Andrej Isaković



Njegov glavni protivkandidat bio je Andrija Mandić, poznat po svojim prosrpksim stavovima i predstavnik Srpske liste. Međutim, Mandić nije uspeo da ugrozi Vujanovića, osvojivši tek 20 odsto glasova. Zanimljivo je da je sličan rezultat Mandić postigao i prvom krugu izbora 19. marta, kada je osvojio oko hiljadu glasova više.

U trci za predsednički mandat bili su još i Nebojša Medojević, koji je osvojio 16,64 odsto glasova i Srđan Milić, za koga je glasalo 11,92 odsto birača. Medojević je bio kandidat Pokreta za promjene, pojedinačno najjače opozicione partije, ali je završio tek na trećem mestu. Milić je predstavljao građansku i evropsku opciju, a kampanja je bila bazirana na evropskoj perspektivi Crne Gore i ulasku zemlje u NATO.

2013.


Na predsedničkim izborima 2013. godine kandidat DPS-a ponovo je bio Filip Vujanović, koji je u prvom krugu uspeo da pobedi opozicinog kandidata Miodraga Lekića. Razlika nije bila velika - 51,2 naspram 48,8 odsto glasova.

Zanimljivo je da su na tim izborima učestvovala samo dvojica kandidata – jedan vlasti i drugi opozicije. Međutim, obojica su imala problem da obezbede podršku svojih koalicionih partnera, a Miodrag Lekić imao je poteškoća u mobilisanju prosrpski orijentisanih birača.

1680456658-000_Par7521269-1024x682.jpg
AFP/Savo Prelević | AFP/Savo Prelević



Treba istaći i da je Lekić nedavno bio predložen za novog mandatara crnogorske vlade, ali je predsednik Milo Đukanović odbio da mu poveri mandat, tvrdeći da nije dobio uverenje da većina postoji. Umesto toga, raspisani su parlamentarni izbori za 11. jun ove godine.

2018.


Pre pet godina Milo Đukanović ubedljivo je porazio svoje protivkandidate, sa skoro 53 odsto osvojenih glasova. Đukanović je tako pobedu osvojio u provm krugu, a osvojio je više glasovaod svih ostalih kandidata zajedno.

To je bio njegov povratak na političku scenu nakon dvogodišnje pauze, a u tom periodu nije bio ni na jednoj poziciji. Njegov DPS imao je vlast na svim nivoima.

Milo Đukanović
Newsmax Adria | Newsmax Adria



Na tim izborima najozbiljniji prrotivkandidat bio mu je Mladen Bojanić, koji je tada dobio podršku dela građanski orijentisanih opozicionih partija i Demokratskog fronta.

Zanimljivo je istaći da je Đukanović u prvom krugu 19. marta ove godine osvojio čak trećinu glasova manje nego 2018. godine, odnosno u brojkama oko 60.000 glasova.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama