Udruženja: Preuranjena smrt najmanje 19.000 osoba zbog termoelektrana i uglja

Region 08. sep 202113:10 > 13:17 4 komentara
Zagađenje vazduha, smog, dim, vazduh, zagađenost,
Shutterstock

Termoelektrane na ugalj na području zapadnog Balkana i dalje ozbiljno ugrožavaju životnu sredini u zemljama regije, ali i Evropske unije nakon što su u periodu od 2018. do 2020. prouzrokovale preuranjenu smrt najmanje 19.000 osoba, od kojih više od 10.000 u državama EU, navedeno je u izveštajima udruženja sa zaštitu okoline i istraživanje energije.

Udruženja za zaštitu okoline „CEE Bankwatch Network“ i Centar za istraživanje energije i čisti vazduh (CREA) objavili su da su države EU i dalje su glavni kupci izvezene električne energije koja je proizvedena u termoelektranama na zapadnom Balkanu, ali da ona predstavlja tek 0,3 odsto ukupne potrošnje struje čija proizvodnja je istovremeno izvor skoro polovine zagađenja vazduha na evropskom kontinentu.

Analitičari tih organizacija ukazuju da je na tlu EU u prethodne tri godine od posledica zagađanjea vazduha iz termoelektrana umrlo 10.800 osoba, dok ih je na zapadnom Balkanu umrlo 6.500, objavila je agencija Hina.

Samo 2020. termoelektrane na ugalj u BiH, Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu emitovale su dva i po puta više sumpor-dioksida (SO2) nego sve druge takve elektrane koje još deluju na području EU, pokazuju objavljeni podaci CEE Bankwatch Network i CREA.

Iz tih termoelektrana istovemeno je vazduh ispušteno 1,6 puta više čestica prašine nego što je to bilo predviđeno nacionalnim planovima za smanjenje štetnih emisija (NERP) za razdoblje od 2018. do 2020.

Ukupni trogodišnji troškovi koje pogođene države imaju zbog zagađenja vazduha procenjeni su na 25,3 do čak 51,8 milijardi evra.

Najveća kršenja u Srbiji

Termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu samo su u 2020. prouzrokovale dodatne troškove za lečenja i smanjili privredne učinke u ukupnom iznosu od najmanje šest milijardi evra, a potencijalno i do 12 milijardi, navodi zagrebačka agencija.

Sve države zapadnog Balkana prekršile su predviđanja u nacionalnim planovima za smanjenje štetnih emisija, pa je sekretarijat Energetske zajednice koja okuplja države EU i balkanske regije pokrenulo pravne sporove.

Najveća kršenja registrovana su u Srbiji, čije su termoelektrane u 2020. emitovale više od od 333 tone sumpor-diopksida, što je premašilo količinu koju je ispustila čak 221 termoelektrana koja još radi na teritoriji EU.

Najveći pojedinačni zagađivač sumpor-dioksidom je termoelekrana u Ugljeviku, na severu BiH u Republici Srpskoj, koja je prošle godine emitovala više od 107 tona SO2.

Upozorenja o neophodnosti odlučnijeg pristupa EU problemu zagađenja vazduha na zapadnom Balkanu usledila su u trenutku dok se u državama regije, poput BiH, razmatraju mogućnosti gradnje novih termoelektrana na ugalj, navedeno je u izveštaju.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare