
Vlasti Ukrajine pre godinu i po dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet niti podaci o tome gde se nalaze nisu dostupni.
Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je reč o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.
Zahtev za informacije o ovim osobama upućen je pre više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nisu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.
„U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija“, navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.
U njemu se dodaje kako su od vlasti BiH zatražili i detaljno ispitivanje ovih osoba, kao i dostavljanje kopija njihovih dokumenata.
Iz ukrajinskog tužilaštva navode da su u oktobru 2024. godine obavešteni iz Tužilaštva BiH da nije moguće izvršiti ovaj zahtev, jer ovih 12 osoba nije prisutno na mestima prebivališta na kojima su prijavljene.
„Do danas, nije doneta nikakva odluka u vezi sa obaveštenjem u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u toku“, poručili su iz Kabineta glavnog tužioca Ukrajine.
EUROPOL je ranije saopštio kako su ovi državljani BiH deo grupe od 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine na tlu Ukrajine. Ostale osobe su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Jermenije.
„Veruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput dela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila“, navedeno je u saopštenju EUROPOL-a o akciji sprovedenoj sa ukrajinskim i moldavskim vlastima.
Tokom same akcije izvršeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, te su zaplenjeni vatreno i hladno oružje, municija, uniforme, oznake sa simbolima paravojnih organizacija, kao i elektronska oprema.
Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za učešće u borbenim operacijama podeljena su s nadležnim državama, dodali su tada iz EUROPOL-a, a otkriveni su i detalji o obukama plaćenika. Iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine nisu saopštili imena osumnjičenih u odgovoru za Detektor.
„Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mesta za regrutaciju i obuku, mapirale komandne centre i dokumentovale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove“, pojasnili su ranije iz EUROPOL-a.
U sklopu akcije uhapšeno je 11 građana Ukrajine, koji su optuženi za veleizdaju zbog priključivanja paravojnim organizacijama.
Nakon ove akcije, iz Državnog tužilaštva BiH za Detektor su rekli kako nisu obavešteni od EUROPOL-a o samoj akciji, niti o državljanima koji se dovode u vezu s krivičnim delima koja su predmet istrage.
„Tužilaštvo BiH i partnerske institucije i agencije stupiće u kontakt sa partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja“, naveli su iz Tužilaštva BiH u pisanom odgovoru u novembru 2025. godine.
Krivičnim zakonom BiH zabranjeno je učešće na stranim ratištima, pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama koje deluju van BiH, a predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Zakon predviđa da će kaznom od pet godina zatvora biti kažnjen svako ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobiliše pojedince ili grupe s ciljem da se oni na bilo koji način priključe stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje deluju izvan teritorije Bosne i Hercegovine.
Gavrilo Stević je jedina osoba iz Bosne i Hercegovine koja je do sada optužena za ratovanje u Ukrajini, a oslobođen je optužbi pred Državnim sudom.
Ovaj sud je izrekao niz presuda za odlaske u Siriju, javlja BIRN BiH.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare