
U razgovoru za CNN u Davosu, premijer Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na obraćanje predsednika SAD Donalda Trampa, odnose Evropske unije i SAD, ekonomsku situaciju u Hrvatskoj i proširenje EU.
Oglas
Odgovarajući na pitanje o slabljenju jedinstva unutar NATO saveza, Plenković je istakao da snažno transatlantsko savezništvo treba biti obnovljeno. Podsetio je da se u prošlosti više puta iskazala lojalnost i solidarnost u okviru NATO.
Ne vidi, dodao je, da bi danas bilo drugačije, odnosno da današnji lideri ne bi jedni drugima jednako priskočili u pomoć.
Potrebno je smiriti odnose između SAD-a i evropskih partnera i vratiti se temeljima na kojima je stvoren slobodni svet nakon 1945, jer je transatlantsko partnerstvo njihova okosnica, poručio je Plenković.
Drugi mandat predsednika Trampa, kazao je Plenković, direktniji je kad je reč o metodologiji zaštite američkih interesa u međunarodnim odnosima, ali ne vidi drugog dugoročnog rešenja osim partnerstva SAD-a i Evrope, koje je ključno.
Govoreći o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, Plenković je istakao pozitivne privredne trendove.
"19 kvartala zaredom ekonomija kontinuirano raste, ostvarujemo investicioni kreditni reting nivoa A, visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost, a rastu i prosečne plate i penzije", poručio je Plenković.
Geopolitički pristup proširenju EU
Što se tiče hrvatskog stava o proširenju Evropske unije, Plenković je kazao da je dosadašnji pristup proširenju bio temeljen na vlastitim postignućima svake zemlje kandidata, a danas se sve više govori o geopolitičkom pristupu koji bi omogućio brži pristup, naročito Ukrajini.
U intervjuu za @cnni @questCNN povodom @wef osvrnuli smo se na odnose 🇪🇺🇺🇸, ekonomsku situaciju u 🇭🇷 i proširenje EU-a.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 22, 2026
➡️Snažno transatlantsko savezništvo treba biti obnovljeno i vratiti se svojim temeljima.
➡️U Hrvatskoj ostvarujemo rast gospodarstva 19 kvartala zaredom,… pic.twitter.com/VoUrGq6I1G
Takav će pristup, dodao je, zavisiti o brzini mirovnog sporazuma u Ukrajini.
Ukoliko bi se to dogodilo u slučaju Ukrajine, dodao je, onda bi takav pristup trebalo primeniti i na zemlje jugoistoka Evrope, pa i na Bosnu i Hercegovinu, koja je Hrvatskoj naročito važna s obzirom da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas