Nemačka zatvara nuklearke i otvara novi problem – gde sa smrtonosnim otpadom

SciTech 30. nov 201921:22 > 21:27
AFP/Frederick Florin

Nemačka je već počela da zatvara svoje nuklearne elektrane, a plan je da u narednim godinama sve budu zatvorene. To je, međutim, otvorilo novi problem koji naučnici pokušavaju da reše - gde skladištiti sav taj radioaktivni otpad. U pitanju je više od 28 hiljada kubnih metara otpada za narednih milion godina, koliko je potrebno da se on raspadne.

Eksperti koje predvodi profesor Miranda Šrers traže lokaciju na kojoj bi se zakopalo 2.000 kontejnera visoko radioaktivnog otpada. Mesto mora biti izuzetno bezbedno, zaštićeno od podzemnih voda ili zemljotresa, koji bi mogli da izazovu curenje.

Pred naučnicima su ogromni izazovi – kako smrtonosni otpad transportovati, pronaći adekvatan materijal u koji ga treba zatvoriti i na kraju budućim pokolenjima preneti poruku o njegovom postojanju. Ali trenutno najveći izazov je naći lokalnu zajednicu koja će prihvatiti da nuklearna deponija bude u njenom dvorištu.

Nemačka je posle akcidenta u nuklearnoj elektrani Fukušima u Japanu rešila da zatvori svoje nuklearke, a plan je da se sedam centrala zatvori do 2022. godine. Vlada je odredila 2031. godinu kao krajnji rok da se pronađe adekvatna lokacija na kojoj će nuklearni otpad biti smešten trajno.

Otpad se trenutno nalazi u privremenim smeštajima, najčešće u blizini elektrana iz kojih potiče. Međutim, ovi objekti su napravljeni tako da otpad mogu da čuvaju samo nekoliko decenija, istakla je Šrers, članica nacionalnog komiteta koji pomaže u potrazi za konačnom deponijom za visoko radioaktivni otpad.

Kao što mu i samo ime kaže, ovaj otpad je najopasniji, to jest najsmrtonosniji, ako se tako može reći. On podrazumeva potrošene šipke za gorivo iz elektrana.

„Ako otvorite kontejner u kojem se nalaze te šipke, umrećete u istom trenutku“, objašnjava Šrers.

Dodaje da su te šipke izuzetno vrele i da je veoma teško bezbedno ih transportovati. Za sada se odlažu tako što se prvo stavljaju u kontejnere u kojima se hlade nekoliko decenija. Širom Nemačke nalaze se desetine lokacija na kojima se nalaze kontejneri sa potrošenim šipkama, a sada im treba naći mesto za trajno odlaganje.

Mesto na kojem bi se ovaj otpad odložio zauvek mora da bude geološki veoma, veoma stabilan. Ne sme da ima zemljotrese, ne sme da ima bilo kakav znak vodotokova, ne sme da bude porozna stena.

Finska, koja ima četiri nuklearke i planira da sagradi još, je svetski lider u odlaganju nuklearnog otpada. Njihovo rešenje je trajno zakopavanje duboko u granitnu podlogu. Nemački problem je što nema mnogo granita. Umesto toga mora da se snađe sa podlogom koju ima – slane stene, glinu i kristalni granit.

Tim stručnjaka se nada da će narednih godina pronaći moguću lokaciju u Nemačkoj, jer od početka plan nije bio da se otpad izvozi.

Eksperti za komunikaciju već su počeli da rade na tome kako da generacijama ljudi u narednim hiljadama godina, kada će jezik biti potpuno drugačiji, prenesu poruku da ne diraju lokaciju sa smrtonosnim sadržajem. Šrer to povezuje da istraživačima koji su ušli u piramide u Egiptu.

„Moramo da pronađemo način kako da im kažemo da radoznalost u tom slučaju nije dobra“, naglašava ona.

Za sada niko ne želi nuklearnu deponiju na svom pragu.

Šrer priznaje da javnost s pravom nema poverenja s obzirom na aktuelne probleme s čuvanjem otpada. Naime, nekadašnji rudnici soli u istočnoj Nemačkoj, u kojima se trenutno čuva otpad niske i srednje radioaktivnosti iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, moraju biti zatvoreni jer ne ispunjavaju današnje bezbednosne standarde. Troškovi za te namene se mere u milijardama dolara.

Strah zbog otpada visoke radioaktivnosti je još veći, napominje Šrers.