Ako bi orao krstaš nestao, broj tekunica bi porastao i ugrozio poljoprivredu

SciTech 22. feb 202313:15 1 komentar
Shutterstock/ Vladimir Kogan Michael

Ukoliko bi orao krstaš nestao, moglo bi se desiti da populacije malih glodara tekunica narastu i ugroze poljoprivredu, budući da se on njima hrani, rekao je FoNetu Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Kako je pojasnio, orao krstaš, kao i svaka druga ptica. ima svoje mesto u ravnoteži u prirodi, posredstvom lanca ishrane, pa bi u slučaju da nestane bio poremećen lanac ishrane i sam prirodni balans.

Povezane vesti

Ono što tu pticu najviše ugrožava jeste nestanak pogodnog staništa, tvrdi Stojiljković i opisuje da su to izuzetno krupne ptice grabljivice koje imaju raspon krila veći od dva metra i svoja velika gnezda grade na snažnim, starim, usamljenim stablima na otvorenom terenu, kako bi imale dobru preglednost.

S obzirom na to da su te ptice izuzetno osetljive na uznemiravanje u periodu gnežđenja, one grade nekoliko gnezda i onda odaberu ono koje je najmirnije.

“Sad, možete zamisliti u Vojvodini, koja je jedna poljoprivredna pustinja, da tako kažem, gde nema takvog pogodnog staništa ni za jedno gnezdo, a kamoli za nekoliko”, ukazao je Stojiljković.

Prema njegovim rečima, prošle godine je jedan gnezdeći par napustio gnezdo, jer su u blizini prolazili poljoprivredinici.

Kako je predočio, orlu krstašu smetaju i povećan saobraćaj i seča drveća u njegovoj blizini.

On je naveo da je orao krstaš ptica izuzetno ukorenjena u srpsku tradiciju i kulturu. Ime je dobio po tome što se gnezdio na drveću, a kako su ljudi u vreme seoskih slava urezivali krst u koru drveta, narod je povezao simbol krsta sa tom pticom.

Kada je 2016. godine u Srbiji preostao samo jedan gnezdeći par, Bora i Eržika, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode pokrenulo veliki projekat, čiji je cilj bila zaštita orlova krstaša.

Sada se krenulo u kampanju, koja traje do kraja marta, sa ciljem da se prikupe sredstva da bi volonteri u toku gnezdeće sezone obilazili i čuvali pet parova, koji trenutno postoje u Srbiji, a udaljeni su jedni od drugih od nekoliko do čak stotinu kilometara.

Kako je Stojiljković objasnio, volonteri će raditi sa lokalnom zajednicom, predočiti im kakvu prirodnu vrednost imaju u svojoj blizini, ali i teleskopom posmatrati parove i čuvati ih od nevolje.

“Novac nam je potreban za gorivo, smeštaj i hranu volontera, kao i za odašiljače kojim će mladi orlovi biti obeleženi i praćeni”, rekao je Stojiljković.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare